Svestranost prednost graševine, ime prepreka globalnom brendiranju?

Grašac, grašica, olaszrizling, welschriesling, ryzling vlašsky, riesling italico ili laški rizling brojni su nazivi jedne te iste sorte, najdominantnije u Hrvata, graševine. Njenih sinonima ima mnogo, a neki izvori spominju njih čak 80 različitih!?

Dok naši vinogradari s njom ostvaruju sve bolje rezultate i donose vrijedne nagrade sa svjetskih ocijenjivanja vina, mnogi ju svojataju, jer se ona danas može naći na značajnim površinama diljem dunavskog bazena - od Austrije, Slovenije, Češke i Slovačke, Mađarske, Srbije i Rumunjske do Hrvatske, gdje je dominantna. 

Pogled u prošlost kaže da zemlje koje danas u većoj mjeri baštine graševine su bile dijelom nekadašnjeg Austro-Ugarskog carstva, istakao je Igor Luković na predstavljanju ove sorte međunarodnim vinskim novinarima na GO GROW konferenciji u Osijeku.

Najstariji spomen graševine, nastavlja Luković, imamo zahvaljujući Čehu Andreju Volnyju koji je tijekom svog rada u gimnaziji u Sremskim Karlovcima napravio opsežan herbarij - i tako ju prvi zabilježio. Uzorke bijelog grašca iz 1802. istraživači su pronašli nedavno (2017. godine) detaljno opisanog na njemačkom jeziku.

Potom više izvora opisuje istu sortu. U publikaciji o savršenom vinogradaru iz 1816. godine tiskanoj u mađarskom Budimu dan je detaljan opis sorte grašac, a priča dobiva i domaći nastavak u knjizi Vinogradarstvo Dragutina Stražimira 1876. koji graševinu deklarira kao sortu koja daje visoko kvalitetna vina.

Svestranost - velika prednost graševine

Stilovi vina koje daje graševina iznimno su širokog raspona, ovisno o načinu prerade i regiji uzgoja. Od svježih i pjenušavih, preko voćnih i intenzivnih vina čvrstih tijela sve do desertnih s većim ostatkom šećera.

Graševina daje široke mogućnosti, što ju svrstava i među globalno najvažnije vinske sorte, rekao je jedan od organizatora konferencije Saša Špiranec, okupljenim uzvanicima na konferenciji u Osijeku gdje se raspravljalo o važnosti graševine na hrvatskom i međunarodnom tržištu. 

Tijekom održavanja ove manifestacije, više od 30 međunarodno priznatih vinskih stručnjaka i novinara obišlo je vinogorja Slavonije i hrvatskog Podunavlja, te ocijenilo više od 200 uzoraka vina graševine iz Hrvatske i inozemstva.

Vinska manifestacija GO GROW se održava od 13. do 17. lipnja 2023. godine, a nastala je udruživanjem GROW du Monde međunarodnog ocjenjivanja vina graševine i GO konferencije o graševini.

Dok je svestranost njena glavna prednost, a time proizvodne perspektive brojne, na tržištu joj je prepreka raznoliko nazivlje - jer kako globalno brendirati proizvod koji ima toliko imena, pitaju se vinski znalci, ocjenjivači, novinari, sommelieri i proizvođači koje je istok Hrvatske ugostio ovih dana.

Proglašene najbolje graševine

U sklopu manifestacije održano je i ocjenjivanje graševina.

Najbolja, ujedno i proglašena šampionom GROW de Mondea, je mlada češka graševina vinarije Bzenec. U kategoriji desertnih vina najbolja je bila austrijska Sattlerhof, a ona Iločkih podruma iz 2008. godine proglašena je najboljom zrelom graševinom. 

U kategoriji jantarna ove je godine briljiralo još jedno hrvatsko vino – Graševina Koria iz 2018. godine vinarije Kutjevo. Najbolju pjenušavu Dina Brut 2020 ove je godine predstavila vinarija Vinum iz Srbije.

Domaćini prvog hrvatskog GO GROW-a koji završava sutra radionicom u Vinariji Papak u Iloku, su Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Hrvatska gospodarska komora i Udruga Graševina Croatica, uz podršku Osječko-baranjske, Virovitičko-podravske, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske i Vukovarsko- srijemske županije sa svojim turističkim zajednicama, kao i gradova Osijeka, Kutjeva, Orahovice  i Iloka, Udruge vinogradara Baranje Zmajevac, Udruge Kutjevačkih vinara i tvrtke Vinart.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor