Generacijska obnova ruralnih sredina je prijeko potrebna i to kroz privlačenje mladih u poljoprivredu. O tome ovisi budućnost sektora, kao i o tome koliko će proizvodnja biti otporna na klimatske promjene, izjavio je Qu Dongyu
Generacijska obnova u poljoprivredi i demografska revitalizacija ruralnih područja bile su u središtu ministarske konferencije održane u Osijeku u sklopu 71. Svjetskog natjecanja u oranju, čiji je domaćin Hrvatska, odnosno Osječko-baranjska županija. O važnosti privlačenja mladih u poljoprivredu i stvaranja uvjeta za njihov ostanak na selu razgovarali su predstavnici brojnih europskih zemalja, Svjetske oračke organizacije i Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).
Hrvatsku je po prvi puta posjetio jedan čelnik FAO-a, a riječ je o generalnom direktoru ove Organizacije Qu Dongyu.
Njegove poruke su pretežito usmjerene na održivu poljoprivredu, upravljanje prirodnim resursima, ruralnom razvoju, generacijskoj obnovi i otpornosti poljoprivrednog sektora na klimatske promjene.
"Generacijska obnova ruralnih sredina je prijeko potrebna i to kroz privlačenje mladih u poljoprivredu. O tome ovisi budućnost sektora, kao i o tome koliko će proizvodnja biti otporna na klimatske promjene", izjavio je Qu Dongyu.
Na konferenciji su potom govorili ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, te predsjednik Svjetske oračke organizacije Lars Gammelvind, a nazočili su i predstavnici Slovenije, Češke, Litve, Bugarske, Poljske, Cipra, Austrije, Estonije, Kosova, Bosne i Hercegovine i drugih zemalja.
Ministar Vlajčić istaknuo je kako generacijska obnova nije pitanje koje može riješiti samo Ministarstvo poljoprivrede, već zahtijeva koordinirano djelovanje cijele Vlade.
"Iznimno je bitno stvoriti uvjete mladim ljudima da ostanu na selu i da se bave poljoprivredom. Pristup zdravstvu, vrtićima i obrazovanju, javnom prijevozu, infrastrukturi i digitalnoj povezanosti moraju biti dio te priče. Mladi ne bi smjeli birati između kvalitetnog života i poljoprivrede", poručio je Vlajčić.
Kao jednu od konkretnih mjera naveo je 76,5 milijuna eura osiguranih kroz Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike za intervencije namijenjene mladim poljoprivrednicima do 41 godine. Do kraja godine, najavio je, bit će raspisan i posljednji natječaj vrijedan 26,5 milijuna eura. Uz to, mladim poljoprivrednicima kroz izravna plaćanja već je isplaćeno oko 15 milijuna eura dodatne potpore.
No, osim financijske potpore, mladi poljoprivrednici suočavaju se i s problemom pristupa poljoprivrednom zemljištu. David Vlajčić je najavio mogućnost stvaranja posebnog natječajnog fonda namijenjenog upravo mladima u okviru novog zakona o poljoprivrednom zemljištu.
"Nastojat ćemo to pretvoriti u djelo. Tada možemo govoriti o konkretnoj mjeri kada je riječ o dodjeli poljoprivrednog zemljišta mladima", rekao je ministar.
Osim zemljišta, mladima su, smatra Vlajčić, potrebni i sigurniji uvjeti za ulaganja, pristup financiranju te veća predvidljivost poslovanja. Hrvatski poljoprivrednici posluju na zajedničkom europskom tržištu, zbog čega država ne može određivati otkupne cijene niti zabranjivati uvoz, ali može stvarati uvjete u kojima će domaći proizvođači biti konkurentniji.
Važnu ulogu pritom vidi u udruživanju proizvođača i povećanju dodane vrijednosti proizvoda.
"Sami ne možemo opstati na tržištu, posebno kada govorimo o većim državama gdje goleme industrije imaju velik utjecaj na proizvodnju hrane. Ali s proizvodima dodane vrijednosti i udruženim proizvođačima imamo priliku biti konkurentni", poručio je.
Bez iskustva nema povratka na selo: Istraživanje otkrilo zašto mladi ne žele u poljoprivredu
Vlajčić je posebno istaknuo prednost nove generacije poljoprivrednika, koja je odrasla uz digitalne tehnologije i spremnija je prihvaćati suvremene metode proizvodnje.
"Mladi su generacija koja se rodila s mobitelom u džepu, odrasla je u digitalnom okruženju i vrlo brzo primjenjuje najmodernije metode i tehnologije. Mladi su ti koji mijenjaju svijet, tako će promijeniti i poljoprivredu", rekao je.
Klimatske promjene pritom predstavljaju dodatni izazov. Sve češće suše i vremenski ekstremi traže prilagodbu proizvodnje, izbor kultura koje bolje podnose nove uvjete, ali i snažniji razvoj prerade.
Da je život mladog poljoprivrednika zahtjevan, ali i da unatoč tome postoji interes za ostanak u sektoru, pokazuje primjer Fabijana Vučkovića iz Donjih Andrijevaca. Vučković je student diplomskog studija agronomije u Osijeku i nositelj vlastitog poljoprivrednog gospodarstva. Zajedno s obitelji obrađuje između 200 i 300 hektara ratarskih površina, a pokušavaju uvoditi i nove prakse poput konzervacijske poljoprivrede.
"Izazovno je baviti se primarnom poljoprivrednom proizvodnjom. Marže su male, troškovi visoki, a situacija s prodajom proizvoda nesigurna", rekao je Vučković.
Poseban problem vidi u sve većem generacijskom jazu. Prosječna dob nositelja poljoprivrednih gospodarstava raste, dok je mladih koji su spremni preuzeti gospodarstva sve manje.
Ipak, Vučković svoju budućnost vidi upravo u poljoprivredi.
"Ne postoji novac preko noći. Ovo što mi radimo je ispravno i jedina je djelatnost koja će u svim vremenima opstati. Izabrao sam se time baviti jer u tome vidim budućnost", poručio je.
Na važnost prerade i razvoja domaće prehrambene industrije upozorila je i osječko-baranjska županica Nataša Tramišak. Istaknula je kako ova županija ima posebno mjesto u hrvatskoj poljoprivredi. Od ukupno oko 212.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, više od 93 posto je plodno i obrađuje se.
"Više ne smijemo biti sirovinska baza, proizvoditi samo sirovinu, nego moramo ići u smjeru podizanja prehrambene i prerađivačke industrije kako bismo zaista bili proizvođači hrane", poručila je Tramišak.
Dodala je kako je pitanje poljoprivrede i prehrambene industrije istodobno i pitanje nacionalne sigurnosti te da bi uklanjanje administrativnih prepreka mladima trebalo biti jedan od prioriteta u budućem razdoblju.
Svjetsko natjecanje u oranju, koje je u Hrvatsku dovelo goste iz više od 20 zemalja, za domaćine je i velika prilika za promociju Slavonije, hrvatske poljoprivrede i gastronomije.
Ministar Vlajčić istaknuo je kako je cilj gostima pokazati najbolje što Hrvatska ima, od poljoprivrednih proizvoda do gastronomske i turističke ponude.
Slično smatra i Tramišak, koja ističe da su prvi dojmovi međunarodnih gostiju vrlo pozitivni. Posebno se ističe Baranja kao jedna od najprepoznatljivijih kontinentalnih destinacija.
Fotoprilog
Tagovi
Autor
Bartolovo u Zelini: Klopotec će ponovno zapjevati u vinogradu, bira se i vincilir i pudar
Prvi HerzOliveFest u Mostaru slavi uspon hercegovačkog maslinarstva
Od 150 jela do 'Corn Colade': 15. Kukuruzijada opet pokazala kako kuca široko slavonsko srce
Čazma domaćin 12. izdanja sajma koji okuplja ekološke proizvođače
