S obzirom na to da je više od 50% poljoprivrednika u Hrvatskoj starije od 61 godine, generacijska obnova sela postaje ključno pitanje za prehrambenu sigurnost zemlje
Ako želimo spasiti hrvatsku poljoprivredu od izumiranja, ključ ne leži u tome koliko su mladi ljudi hrabri ili spremni riskirati svoj kapital. Istraživanje provedeno među budućim agronomima otkriva fascinantnu, ali i pomalo otrežnjujuću istinu: jedini stvarni okidač koji mladog čovjeka tjera da se nakon diplome vrati na njivu ili u staju nije njegova psihološka sklonost riziku, već isključivo - prethodno iskustvo.
Bez "blata na čizmama“ stečenog prije kraja fakulteta, čak ni najbolji studentski prosjeci ni teoretsko poznavanje tržišta ne mogu jamčiti da će novi naraštaji preuzeti obiteljska gospodarstva.
Upravo je to srž opsežnog istraživanja pod nazivom “Ocjena sklonosti riziku i spremnost na bavljenje poljoprivredom - ekonomski eksperiment među studentima Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta“ koje su proveli stručnjaci sa Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta: dr. sc. Tajana Čop, mag. ing. agr. Ivona Lugar, izv. prof. dr. sc. Magdalena Zrakić Sušac i prof. dr. sc. Mario Njavro objavljenog u Agronomskom glasniku 2025. godine.
Oni su odlučili zaviriti u glave 66 studenata diplomskih studija, mladih ljudi koji se nalaze na samoj prekretnici života, kako bi saznali što ih doista motivira, a što koči na putu prema poljoprivrednom poduzetništvu. U zemlji u kojoj je više od 50% poljoprivrednika starije od 61 godine, ovo pitanje nije samo akademsko - ono je pitanje nacionalne prehrambene sigurnosti i opstanka ruralnih krajeva koji se ubrzano prazne.
Iz Zagreba na selo: Dejan s 19 godina preuzeo OPG, danas ima 200 ovaca i 85 hektara
Kako bi dobili objektivne podatke, autori nisu koristili samo obične upitnike u kojima ljudi često uljepšavaju stvarnost. Umjesto toga, primijenili su sofisticirani ekonomski eksperiment poznat kao metoda višestruke cjenovne liste (MPL). Studenti su sudjelovali u simulacijama u kojima su morali birati između "sigurnih“ i "rizičnih“ tehnologija, suočavajući se s mogućim dobitcima, ali i gubicima od više desetaka tisuća eura.
Cilj je bio izračunati tri ključna parametra Teorije očekivanog izbora (Prospect Theory), koju su proslavili nobelovci Kahneman i Tversky: spremnost na rizik (sigma), način na koji studenti doživljavaju šanse za uspjeh (alfa) te njihovu osjetljivost na gubitak (lambda), odnosno koliko ih potencijalni gubici pogađaju u odnosu na moguće dobitke.
Rezultati su naslikali portret generacije koja je iznimno oprezna. S prosječnom vrijednošću sigme od 0,56, studenti su se pokazali kao izrazito neskloni riziku. No, još je zanimljiviji parametar alfa (0,69), koji pokazuje da ovi mladi ljudi imaju tendenciju precjenjivati male šanse (nadaju se "čudu“ kad su izgledi minimalni), ali istovremeno podcjenjuju velike vjerojatnosti uspjeha. Kada su u pitanju gubici, njihova osjetljivost je zapanjujuća. S parametrom lambda od 4,12, njih gubitak "boli“ četiri puta više nego što ih isti takav dobitak veseli.
Da pojednostavim, istraživanje je pokazalo tri stvari. Studenti ne vole riskirati, ne procjenjuju uvijek realno svoje šanse za uspjeh i izrazito su osjetljivi na gubitke - koji ih pogađaju znatno više nego što ih potencijalna dobit motivira.
Međutim, kada su istraživači sve te psihološke profile "provukli“ kroz statističke modele kako bi vidjeli što zapravo predviđa tko će postati poljoprivrednik, doživjeli su iznenađenje. Pokazalo se da sklonost riziku, spol, pa čak i to jesu li studenti iz ruralnih ili urbanih područja, nemaju nikakav statistički značajan utjecaj na njihovu namjeru da se bave poljoprivredom. Čak ni izvrsne ocjene na fakultetu (prosjek iznad 3,5) ne igraju ulogu u toj sudbonosnoj odluci.
Jedina varijabla koja je "preživjela“ test bila je prethodno praktično iskustvo. Studenti koji su već radili na zemlji, koji znaju što znači proizvodni proces i koji su se ranije susreli s poljoprivrednim aktivnostima, jedini su koji pokazuju stvarnu spremnost da u taj sektor uđu kao poduzetnici.
Odrasla uz telad, danas vodi farmu od 130 grla: Priča mlade stočarice iz Slavonije
To sugerira da mladi, iako teoretski znaju za rizike, bez prakse nemaju realan osjećaj za tržišno okruženje, pa se njihove odluke više oslanjaju na obiteljsko nasljeđe i osobnu povijest nego na racionalne ekonomske izračune.
Uzorak istraživanja otkriva i zanimljivu demografsku sliku. Među anketiranim studentima diplomskih studija, koji u prosjeku imaju 25 godina, dominiraju žene (preko 60%). Zanimljivo je da je udio onih iz ruralnih i urbanih sredina potpuno podjednak (50:50), ali čak 68% njih dolazi iz obitelji u kojima roditelji nisu poljoprivrednici.
To znači da Agronomski fakultet školuje kadar koji često nema "zaleđe“ u obiteljskom poslu, što dodatno naglašava važnost onoga što nauče, ili ne nauče tijekom studija.
Srednja vrijednost njihove namjere da rade kao poljoprivrednici iznosi tek 4,48 na ljestvici do 10, što je prilično nisko i ukazuje na opću suzdržanost prema sektoru koji se percipira kao fizički težak, slabo profitabilan i infrastrukturno zapušten. Autori studije, nisu ostali samo na dijagnozi, već su ponudili i rješenja. Jasno je da se nastavni programi moraju modernizirati. Ako je iskustvo jedini ključ, tada fakulteti ne smiju biti samo mjesta predavanja, već centri praktične obuke, simulacija tržišnog odlučivanja i izravnog kontakta s proizvodnjom.
No, odgovornost nije samo na obrazovanju. Država i donositelji politika moraju shvatiti da se mladi, koji su prirodno neskloni gubicima, neće usuditi ući u poljoprivredu bez ciljanih mjera. To uključuje lakši pristup financijskim instrumentima, pogodnosti pri zakupu državnog zemljišta te izgradnju poduzetničke infrastrukture koja bi smanjila osjećaj nesigurnosti.
Istraživanje je jasno pokazalo - ne možemo očekivati od mladih da budu kockari s vlastitom budućnošću. Poljoprivreda je strateška grana, a da bi ona procvjetala, studentima moramo pružiti priliku da steknu iskustvo dok su još u klupama, te im osigurati teren na kojem rizik neće biti strah od propasti, već prilika za inovaciju. Bez toga, hrvatska sela nastavit će starjeti.
Ukoliko želite pročitati cijeli stručni rad, možete ga pronaći na stranici hrčak.srce.hr., putem ove poveznice.
Tagovi
Autor
Nakon 100 dana na mjestu predsjednika HPK Željko Mihelić najavio odlazak
Ministar o otkupu žitarica: Cijenu pšenice ne možemo odrediti, ali pripremamo nova pravila igre
Stotine milijuna dolara štete: Ruski napad sravnio jednog od najvećih proizvođača jaja u Europi
Radikalna reforma u Danskoj: Premijerka ukinula Ministarstvo hrane, poljoprivrede i ribarstva
Katastrofalan požar na farmi u Njemačkoj: Uginulo oko 20.000 svinja, šteta 9 milijuna eura
U Istri krenulo suzbijanje invazivnih stranih vrsta. U fokusu su plavi rak, nutrija i alohtone kornjače
Helmut Claas - vizionar koji je promijenio svijet poljoprivredne mehanizacije
Umjesto traktora - tenkovi? Deutz ulazi u posao vrijedan 1,6 milijardi eura
Mirko Đuračić
prije 3 mjeseca
I bilo bi bolje da više moje generacije radi poljoprivredu
Mirko Đuračić
prije 3 mjeseca
ja sam mladi poljoprivrednik i poljoprivredom se bavim od malena i smatram da ja sa svojih 17 godina mogu to raditi i nastaviti se truditi na opgu
Damir Senjan
prije 3 mjeseca
Đuro, Marko je i previše napisao, samo da je u trgogovinama pojeftinilo to i nije, a i ovisno ko je u kojoj regiji Hrvatske. Evo pokušaj pristupa poteznoj neusplešno ono toliko da nešto uplatim kao kvartalno iako je za ovu godinu plačeno, da nebi bio iznenadni skok cijena pa se postepeno osiguraš da nebi bilo na kraju godine na -40 znoja do jaja. Piskaram sa Ai čak i on zna da je preopterečenje sustava i da još nisu riješili sve porezne prijave za prošlu godinu a i da u pozadini majkrosoft hebe mačku mater. Umjesto skeniraj Qarkod plati, ništa napiši uplatnicu i plati u fini. Samo je pitanje do kad ćemo moći plačati karticom pošto ameri razmižljaju o rezu žice prema EU za plaćanje kartično. Piskarao sam jednim knjigovođom iz dalmacije, pa čovjeku nije jasno ništa što se tiče poljoprivrede kako opstati uz tolika davanja i kuda im pamet stavljti poljoprivredu u obrt + fiskalizaciju. I sam zna da je to tvornica na otvorenome jedno nevreme i ode sve u bunar a ti moraš njima platiti ili ovrha ako neplatiš. I sad po svemu dali će mladi po svemu raditi poljoprivredu, sigurno neče, nekih 2-3% hoče neko vrijeme ali svima njima visi nos ka putu u inozemtvo. Đuro leba ti Beogratskoga 😂😂😂 sjednom godinom i dva zakupna dana, piskaraj nove profitabilne zakone za mlade. Mi čemo stari tamo negdje na Triglav, Vardar je predaleko.
Đuro Japaric
prije 3 mjeseca
Marko , istinu si napisao ! Poljoprivredni je proizvod ROBA u smislu troškova proizvodnje , izložena sve gorim KIMATSKIM uvjetima , sve većim štetama od divljači , ptice , ULAZNIM troškovima i onda NASUPROT IMAMO ; RAZVIJENE DRŽAVE eu KOJE IMAJU VIŠAK HRANE , Ukrajina , MERCOSUR ! DAMIR je opisao > mrkvu > koju nude mladima , a o čemu sam ja već pisao ! Da dvoje MLADIH NAPUSTI Plenkovićevu HRVATSKU i rade vani 5 godina imali bi po 5 g STAŽA i nešto ZARADILI !A , Plenkovićevoj Hrvatskoj još nas PONIŽAVAJU sa POTVRDAMA na 1 - JEDNU godinu za državnu zemlju , samo o OVOM ŠUTI VPK - Vladina poljoprivredna komora !
slobodan rajić
prije 3 mjeseca
"... uključuje lakši pristup financijskim instrumentima, pogodnosti pri zakupu državnog polooprivrednog zemljišta..." ovo je kao da pišete bajke, to u Hrvatskoj nikad neće biti, a agronomiju mogu studirati samo oni koji imaju obiteljsko zaleđa, ako nemaju zemlju i tradiciju diploma ništa ne vrijedi.
Marko Zecevic
prije 3 mjeseca
Ja sam mladi poljoprivrednik govorim iz prve ruke, Kao neki srednji OPG nisam prošao niti na jednom natječaju otkad su počeli do danas a varati na uvjetima ne želim(otvaranje duplih opg-a). Davanja državi rastu (mirovinsko, zdravstveno, dopunsko), inflacija(poticaj ne prati inflaciju, čak se smanjuje za dooost), otkupne cijene u padu (povrća 50-80%, da bi narod jeo "jeftino" mislim da u trgovinama baš i nije toliko pojeftinilo), ratarstvo (šta reć toliko ima ratara a nitko ništa ne poduzima tako će i proći), uvoz uništava zaštite države nema. Što se tiče MLADIH u OPG-u vide oni da je ovo jako nesigurno, mnogi od OPG-ovaca ne shvaćaju da je OPG=OBRT=odgovaraš sa svom svojom imovinom, a dugovi rastu svake godine, a poslje ove će još više. Marcusor dolazi već je mislim i došao samo nitko nije rekao, ode i komplet govedarstvo. Politike su do sada bile za uništavanje sela, svi su šutjeli i gledali nadali se FONDOVIMA, ali gvožđem se neplaća ništa osim njihova šutnja Zaključak: ova će se godina odradit jer se započela, a od iduće put burze rada.
mali poljoprivrednik
prije 3 mjeseca
Poljoprivreda u EU nema nikakvu perspektivu.Nama nameću zelenu agendu,a licemjeri onda uvoze kontaminiranu robu iz trećih zemalja.Od svibnja Ursula prisilno prvremeno uvodi Mercosur sporazum.Mala i srednje velika poljoprivredna gospodarstva u EU to neće preživjet .To im je izgleda i cilj da ostanu samo najveći.Njemački kemijski gigant BASF otpušta radnike i reže troškove,a u Kini otvara tvornice i ulaže 9 milijardi eura.Zašto?Zato što je u EU zabranjen jeftini ruski plin,a onda taji isti plin koriste u Kini.Pa tko je tu lud?Ista stvar je sa naftom i umjetnim gnojivima gdje se trguje preko posrednika,a sve se lomi preko leđa seljaka i sirotinje.Mladi to vide,nisu naivni i sentimetalni kao mi stariji,pa bježe od poljoprivrede .Više poljoprivredni fakulteti ne mogu popuniti kvote,jer nema dovoljno zajnteresiranih.Žalosno...
Damir Senjan
prije 3 mjeseca
Dobro si napisala Marta, samo treba nadodati nešto što nisam napisao, i oni mladi što ministar potpisao 75000 nepovratnih je u biti povratnih. Da bi ušli u tu priću prvo moraju otprilike svoje vlastite 22000 uložiti, 75000 potrošiti u mehanizaciju, ništa u đep. U principu uvedeni su odmah u sustav a sustav melje, ako se nisu dobro pripremili za ovo trenutno što se u svijetu događa već su sada automtski bankrotirali. Bit će tu veselo. Koliko god da pisali stočarstvo je kod nas propalo, ministar može sve i svašta obečati ali prvo na red mora staviti otkupljivače. Kod otkupljivača se događa okretanje tuđega novca, za mljeko na red staviti otkupljivače mljeka koji su masovno ispraznili štale itd... ima tu mnogo da se radi da bi se ponovo krenulo ili čemo svi staviti ključ u bravu i hraniti se uvozno.
Marta Radić
prije 3 mjeseca
Hm , poljoprivredom se baviti...to je gotovo nemoguće opisati ili ti nekome novajliji prepričati , a kamoli predložiti. Jednom riječu..poljoprivrednik je danas djelatnost koja zahvača ili ti moraš znati , umjeti i sprovesti... agronomija , ekonomija , mehaničar , psiholog , računovođa , otac , majka , odvjetnik i dr... Možda je ovo što sam napisala za nekog neshvatljivo , no nažalost to je realnost!
Đuro Japaric
prije 3 mjeseca
II ,mene ne pogađa mirovinsko i zdravstveno , preko 43 godine to je plaćano na temelju zaposlenosti , muči me što mi godine RSATU , desno koljeno NE FUNKCIONIRA i što trošim novce za neke ZK ispravke , POTVRDE da mi daju državnu zemlju na 1 godinu ! Ma jebeš , ovo što nazvaše RH ! Bitno je da su mladi koji nisu napustili RH zadovoljni , a ovima iz Zagreba neka se provezu počevši od SLOVENIJE da vide razliku od SRPSKO - hrvatske poljoprivrede !
I l
prije 3 mjeseca
mirovinsko i zdrastveno stalno raste a poticaji isti ko prije 25g
Damir Senjan
prije 3 mjeseca
Ne da ne žele već znaju da će ih porezna politika prema poljoprivredi uništiti. Bolje primati plaču ili kao što KatarinaO napisala nekih 2hektara si obraditi iz neke zabave pa se možda i zaradi. Da nam agronoma fali to baš nije istina, ima kod nas agronoma kolikoko hočeš. Evo i ja malo prije stigao izBosne kao diplomirani agronom. Kažu da tamo Fakulteti nerade nedeljom, ma ljudi to vam nije istina, ako imaš 500 ili 1000 eur rade svi Fakulteti samo biraš koji fakultet i koja diploma. Ajde pozdrav sad se sjetih na medicinskome mi ostili čevapi, odo ja nazad dole po čevape, pa možda usput padne još koja diploma MAŠALAA🥱🥱🥱
Đuro Japaric
prije 3 mjeseca
Sa tom površinom možete otvoriti OPG i ako imate status zaposlenosti IZVAN poljoprivrede , u to idite ! EKOLOŠKI možete imati i voćnjak u kojem smijete pustiti i dio primjera ovaca , ako je uzgoj sa povišenim krošnjama , tu imate i IAKS mjere !
KatarinaO
prije 3 mjeseca
Nisam poljoprivrednik, u srednjim 40-im sam, ali želim početi obrađivati nedavno naslijeđenih 2 ha zemlje. Čekam da mi se vidi upis u zemljišne knjige, pa da krenem u raskid ugovora sa trenutnim najmoprimcem i počnem kucati na vrata kako bih vidjela koje su mi realne mogućnosti. Pošto me zanima isključivo ekološka proizvodnja, a informacije na internetu su mi za ovih par dana čitanja zbunjujuće ili me obeshrabruju, sve mi se čini da će moja zemljica za početak, ako je to moguće, biti na ugaru dok izvidim što i kako dalje. Koliko shvaćam, bez povećeg početnog kapitala sama neću moći ništa pokrenuti, ma koliko volje, želje i ideja imala. Pretpostavljam da je otprilike takvo gledište i mladih ljudi iz članka iznad.
Đuro Japaric
prije 3 mjeseca
Zašto g . Nikola pišete ; kod zakupa državnog zemljišta ? pa zakon je od 2018 NE OBVEZUJUĆI , uz TO N ERIJEŠAVA SE PROBLEM SAMO SA DRŽAVNOM ZEMLJOM ?
Đuro Japaric
prije 3 mjeseca
Režimu u Zagrebu poslan je prijedlog da mijenjaju Zakon o nasljeđivanju članke 210 i 6 PGIRANOG BEOGRADSKOG Zakona o nasljeđivanju i zakon o izvlaštenju po HITNOM postupku , te da se imenuje RADNA skupina koja bi napisala POglavlje ; nasljeđivanje zemlje i Novi zakon o poljoprivrednom zemljištu i da REŽIM o ta 2 POVIJESNO bitna zakona RASPIŠE REFERENDUM ! POSLANO je to PROFESORIMA i STUDENTIMA Agronomskog fakulteta kao i PRAVNOM u OSIJEKU gdje piše da je sadašnji ministar završio školu , jer prema PRAVILNIKU ministra do 31. 12. 2027 MORAMO imati DOKAZE za 200 000 ha privatne zemlje bez UGOVORA ! U suprotno se brišu iz ARKOD i SUSTAVA poticaja ! Ovo ne traži EU - DIREKTIVOM , ni Sabor ZAKONOM , već ministar PRAVILNIKOM , očito je ministar kupio diplomu u TRAVNIKU ? ŠTO SE UČI NA AGRONOSMKOM FAKULTETU ? ILI da UVEZEMO koji su ZAVRŠILI škole u IZRAELU , NIZOZEMSKOJ ? Pa 2021 imali smo 195 IZUMRLIH SELA , preko 80 sa samo JEDNIM STANOVNIKOM ILI 700 SELA U FAZI IZUMIRANJA !
SASA FRANIC
prije 3 mjeseca
gluposti. gdje ima novca rade i mladi. gdje nema za sto ce netko dolaziti da preuzme 7 ovaca od svoje bake? da su organizirane dohodovne parcele, gdje se moze zaraditi, radili bi mladi. znaci stocar mozda po 100-150 Ha, ratar 200-300 Ha, povrcar koliko moze raditi itd itd.... a ovako na 5-10 Ha zarade nema, samo prezivljavanje uz penziju. doci tu raditi je nemoguce