Prošlost otrgnuta zaboravu

Na Ilijinom i Rezinom stanu nedaleko Županje po dvanaesti put okupili su se čuvari tradicije kako bi su sklopu priredbe Kruh naš svagdašnji - žetva i vršidba u prošlosti, prikazali žetvu i žetvene običaje u Slavoniji s početka 20. stoljeća, kada se žito kosilo ručno. Osnovni je cilj ovog projekta prikazati i približiti zaboravljene pojedinosti iz života naših predaka i time pohraniti znanje o vlastitoj kulturnoj baštini.

"Žetva i vršidba žita su jedni od većih i važnijih poslova koji se vezuju uz slavonsku tradiciju i na ovaj način prezentacije, taj se običaj pokušava otrgnuti zaboravu. Projektom se želi educirati nadolazeće generacije i potvrditi da kulturna baština, tradicija i turizam idu zajedno", kaže direktor Turističke zajednice grada Županje, koja je i organizator priredbe Kruh naš svagdašnji - žetva i vršidba u prošlosti, Mirko Bačić.

Sličnog je mišljenja i pomoćnik ministra turizma Želimir Kramarić koji tvrdi da glavni motiv dolaska turista na kontinent mora biti doživljaj, a upravo im to nude manifestacije poput ove. "Moramo zajedno poraditi da kroz korištenje financijskih instrumenata podignemo razinu ovakvih manifestacija. Ovo je vrlo pohvalan primjer. Pritom su nam na raspolaganju značajna sredstva iz fondova EU tako da ovakve manifestacije mogu dobiti značajna sredstva, baš kao i proizvođači kulena, čvaraka, kobasica. Kroz ovakve manifestacije proizvođači ne bi morali tražiti distributere i kanale prodaje, već njima ustvari dolaze gosti. I to treba iskoristiti", mišljenja je Kramarić, dodajući kako je ponuda hrane i pića iz Slavonije već prepoznata na Jadranu i ta se priča dobro razvija.

U programu, održanom na Ilijinom i Rezinom stanu, sudjelovali su članovi kulturno-umjetničkih društava i konjogojskih udruga iz županjskog dijela Posavine, pkupljenu u mobu koji su u prošlosti činili rođaci, prijatelji i susjedi kako bi zajednički sudjelovali u žetvi ili nekom drugom zahtjevnijem poslu. A sve je započelo doručkom na balama slame.

Neuništivost duha i tradicije

Posjetiteljima, među kojima se nalazilo i pedesetak turista pristiglih u Županju posebnim vlakom iz Zagreba, a među kojima je bila i nekolicina brazilskih, japanskih i kineskih turista, ponuđeni su mladi kravlji sir, čvarci, slanina, kulen, krvavica i kulenova seka. Najvažniji prikaz manifestacije - žetvu, upriličili su članovi županjskih, štitarskih i bošnjačkih kulturno umjetničkih udruga, udruga iz Bosne i Hercegovine i Vojvodine te brojni volonteri, kao i konjogojska udruga Stari graničar iz Županje koji su se okupili u mobu te poveli veliki broj posjetitelja u njivu, na žetvu. "Ovo je sjajno i još jednom dokazuje snagu hrvatskog naroda.

Baš kada nam ne ide, ovaj narod pokazuje neuništivnost duha i tradicije" kaže Nuštarac Grga Krajina, vidno zadovoljan svime onime što je vidio i doživio na Ilijinom i Rezinom stanu.

Dok su kosci kosili, vrijedne ruke rukovedalja vezale su pokošeno žito u snopove, a gledatelji uživali u izvornom načinu života i rada naših predaka. Kočijaš je potom snopove dovezao do guvna gdje ih je špajzer ubacivao u bubanj dreša koji je odvajao žito od košuljice tzv. "pljeve". I dok je elevator s jedne strane lemeša vodio pljevu na kamaru, s druge strane je žito curilo u pripremljene vreće odvajane po kakvoći zrna. Ovaj cjelodnevni posao završavao je tradicionalnim žetvenim objedom, nesvakidašnjim guščjim paprikašem, kruhom iz krušne peći te domaćim slavonskim kolačima koji su pripremljeni i za ovu priliku. Posjetitelji su također imali prigodu voziti se zaprežnim kolima po poljima, a na izložbeno-prodajnom sajmu razgledati narodne rukotvorine.

Ove godine, zbog katastrofalne poplave koja je zadesila dio županjske Posavine, izostala je dodjela nagrada najboljim proizvođačima kooperantima Poljoprivredne zadruge Napredak iz Županje, ali ne i humanost naših ljudi, tako da su vrijedne donacije u novcu i repromaterijalu ipak primili Napretkovi kooperanti sa stradalog područja, Anka Kozić iz Posavskih Podgajaca, Slavko Polančec iz Rajevog Sela, Đuro Dominiković iz Gunje, Marica Filipović iz Račinovaca, Luka Pavlović iz Đurića i Josip Fric iz Strošinaca.