Poljoprivrednici nemaju razloga za strah

U vukovarskom hotelu "Lav", održava se jednodnevna radionica o korištenju postpristupnih fondova za poljoprivredu i ruralni razvoj, a koju je u povodu obilježavanja 50. godina od utemeljenja Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU, organizirao Ured za tehničku pomoć i razmjenu informacija Opće uprave za proširenje EU sa sjedištem u Bruxellesu - TAIEX u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede.

Obračajući se sudionicima konferencije, međ kojima su se nalazili predstavnici obiteljskih gospodarstava, lokalnih akcijskih grupa, Poljoprivredne savjetodavne službe i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Suzana Marazuela iz Opće uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije kazala je kako su strahove kakve danas izražavaju hrvatski poljoprivrednici zbog hrvatskog pristupanja EU, izražavali i poljoprivrednici drugih zemalja u prošlosti, a uglavnom su rezultat straha od većeg tržišta.

"Međutim, njihovi se strahovi nisu ostvarili tijekom pristupanja tih zemalja EU. Baš suprotno. Nastavilo je funkcionirati unutarnje, a povećalo se i vanjsko tržište", poručila je Marazuela. Prema njezinim riječima, Zajednička poljoprivredna politika jedno je od najvažnijih operativnih područja kojima se bavi Europska unija. Ona nije bila kreirana samo za poljoprivrednike već za sve stanovnike Europske unije. Cilj te politike je osigurati prihvatljive cijene i kvalitetu prehrambeno-poljoprivrednih proizvoda za europske potrošače, te primjereni dohodak poljoprivrednicima, kao i očuvati ruralno nasljeđe, podsjetila je.

"Do sada je Hrvatska koristila SAPARD, a sada koristi IPARD program koji će se koristiti do početka novog programskog razdoblja odnosno provedbe novog programa, programa ruralnog razvoja od 2014. do 2020. godine. U ovoj fazi RH istodobno provodi IPARD program i prirema se i izrađuje program ruralnog razvoja koji će biti poslije IPARD programa", kazao je načelnik Sektora za upravljanje programima ruralnog razvoja EU Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak dodajući kako u posljednjih nekoliko mjeseci Hrvatska u provedbi IPARD programa bilježi puno veću iskorištenost nego što je to bilo u prve dvije godine korištenja toga programa.

"U EU je 27 država članica sa otprilike 160 milijuna hektara obradivog zemljišta, a Hrvatska, ako se ne varam ima 1,3 milijuna hektara što je 1 posto, ali važan 1 posto", naveo je Herman Snijders iz nizozemskog Ministarstva gospodarstva, poljoprivrede i inovacija navodeći kako u Nizozemskoj prosječna veličina poljoprivrednog zemljišta 12, a u Hrvatskoj, 5,7 hektara. U Nizozemskoj je 2 milijuna hektara obradivog zemljišta i u prosjeku svaka farma raspolaže s 30 hektara zemljišta, kazao je ustvrdivši kako je zajednička agrana politka EU pomogla u razvijanju nizozemske poljoprivrede.

"Apsolutno najvažnija poruka je: nemojte koristiti zajedničku agranu politiku samo za poticaj i prihod nego za inovacije i razvoj vaših gospodarstava i farmi kako bi ih učinili više održivim i konkurentim. Nemojte se samo oslanjati na poticaje, jer će oni nestati od iduće godine. Nizozemska daje sve od sebe u tom pogeldu i znamo da je to veliki teret za Bruxelles jer uvijek nastojimo iznaći kako koristiti agrarne fondove što je učinkovitije moguće i uvijek idemo do maksimalnih granica onoga što je dopušteno. Mi ih uvijek pritišćemo, a to je vrlo važno za poljoprivredu i našu i vašu. Želimo imati jedno tržište u Europi za poljoprivredu", poručio je Snijders hrvatskim poljoprivrednicima.

Nakon Vukovara, radionica o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU održat će se 12. listopada i u Šibeniku dok će se 15. listopada u Zagrebu održati Međunarodna konferencija pod naslovom "50 godina Zajedničke poljoprivredne politike - ukorak s vremenom" na kojoj će, kako je najavljeno, sudjelovati ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina i generalni direktor Opće Uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije José Manuel Silva Rodriguez.

Autor: Alen Kuns