Otočani u utrci za naj-proizvode

Oznaka “Hrvatski otočni proizvod” bit će ove godine dodijeljena na jesen u Šibeniku i treba okupiti sve one koji rade nešto što može nositi tu oznaku, govori nam to pročelnica Županijskog upravnog odjela za pomorstvo, promet i otočni razvoj Jadranka Fržop. Oznaku “Otočni proizvod” dodjeljuje Ministarstvo mora, a projekt vodi Uprava za otoke.

Pročelnicu Fržop očekuje veliki posao na animiranju i okupljanju otočana šibenskog akvatorija, a želja joj je da se šibenski otočni proizvod posebno predstavi i afirmira u prilici kad je ovaj grad domaćin cijele manifestacije.

Brojne ideje

- Već na prvom sastanku s predstavnicima mjesnih odbora naših otoka, čulo se niz ideja o tome čime bi naši otočani mogli konkurirati za oznaku “Otočni proizvod”. Za sada to su samo natuknice, naravno, proizvod ne mora biti prehrambeni, može to biti bilo što uz uvjet da nastaje, da se proizvodi na otoku. Čak je svojedobno i “škrapinig”, kao primjer nematerijalnog proizvoda, dobio oznaku otočnoga proizvoda.

Cilj je potaknuti naše otočane da proizvode, odnosno afirmiraju ono što mogu proizvesti, da se to uključi među proizvode koje nudi već sad formirana Zadruga za otočni proizvod, a upravo se u samom središtu Zagreba uređuje specijalizirana prodavaonica za otočne proizvode - kaže Fržop.

Predsjednica Savjeta projekta “Hrvatski otočni proizvod” Maja Dvornik kaže da se na jesen u Šibeniku dodjela oznaka “Otočni proizvod” organizira peti put - bit će to i njezin mali jubilej.

Od meda do zdjela

- U ovom trenutku imamo oko 200 proizvoda 70 proizvođača i cijelu paletu - od likera, meda, ukiseljenog motara ili kapara, puno vrsta maslinova ulja, tu su zdjele od maslinova drva, prirodna kozmetika, otočne kuharice - dakle u obzir dolazi sve što se može proizvesti na otoku.

Ideja je da ti proizvodi napokon postanu vidljivi i da se prodaju, i to s cijenom koja će ih afirmirati, jer ne treba zaboraviti da je riječ o manufakturi, o proizvodima koji se rade ručno i u malim serijama. Ponekad mi se čini da bi i naši mali proizvođači sami morali shvatiti vrijednost toga što imaju, što rade i što mogu! - kaže Maja Dvornik.

Napominje i kako se malo zna o otočnom proizvodu u samoj regiji te da su s prodajnim mjestom išli najprije u Zagreb (u novom kompleksu koji se gradi na izlazu s Trga bana Jelačića u Vlašku ulicu) jer u samoj Dalmaciji, odnosno na otocima, vlastiti, domaći proizvod, kao nešto notorno poznato, jednostavno - izaziva manje pažnje, znatiželje i motivacije da se kupi.

Manifestacija koncem listopada u Šibeniku, peta po redu, trebala bi dati novi impuls promjeni odnosa prema proizvodu otoka - jer je to iznimno značajan dio njihove revitalizacije.

Autor: JORDANKA GRUBAČ