Održan Forum za prehrambeni suverenitet

Okupivši 50-ak sudionika iz gotovo svih regija Hrvatske, ovogodišnji Forum za prehrambeni suverenitet ukazao je na goruće probleme opstanka malih obiteljskih gospodarstava i poljoprivrede. Stručna predavanja govorila su o ogromnoj važnosti takvog načina života i rada za održivost cjelokupnog prehrambenog sustava i osiguravanja prava svih građana Hrvatske na zdravu, kulturološki i klimatski uvjetovanu prehranu.

Takav oblik proizvodnje ima nezamjenjiv utjecaj na razvoj agrobioraznolikosti, stvarajući nevjerojatno bogata staništa i bogatstvo genetske raznolikosti kultiviranih vrsta. Usprkos uvjerenju koje se širi medijima, a nerijetko ga dijele i vladajuće strukture da je ovakva poljoprivreda neproduktivna i zaostala, u praksi se pokazalo da ona čuva radna mjesta i povezuje ljude unutar lokalne zajednice. Prehrana predstavlja osnovu života i oduvijek je bila povezana s kulturom, diktiravši tijek povijesti, zbog čega smatramo da je ona osnovno ljudsko pravo. Seljački način života potrebno je ponovno vrednovati kao i razbiti predrasude prema fizičkom radu te mu dati poštovanje kakvo zaslužuje.

"U 2007. obiteljska poljoprivredna gospodarstva posjedovala su oko 84 % poljoprivrednog zemljišta i veći dio stočnog fonda", naglasio je u svom predavanju dr. sc. Dražen Šimleša. Unatoč tome obrađeno je bilo svega 20% površina. Iako je već i sama ta činjenica zabrinjavajuća, u 2012. poljoprivredna proizvodnja bilježi pad za 9,9%. Procjenjuje se da je radi pada cijena poljoprivrednih proizvoda pod pritiskom industrije i slobodnog tržišta, neredovitog isplaćivanja subvencija i sve više nepredvidivih klimatskih uvjeta u prošloj godini zatvoreno više od 3000 gospodarstava.

"Jednom kada gospodarstvo prestane s radom, kada se rasproda stoka i mehanizacija potrebna su ogromna ulaganja da se sve to vrati natrag. Seljaci, demotivirani i izmučeni lošom politikom i stalnim promjenama pravila, neće biti u stanju uhvatiti se u koštac s takvim izazovom. Jedemo sve nekvalitetniju hranu, a na uvoz potrošimo preko 2,5 milijarde dolara godišnje. Na manje od 3% poljoprivrednih površina proizvodimo voće, a na svega 0,41% povrće. Ekološka proizvodnja zauzima svega 3,5 % površina. Nejasno je na koji način država misli ostvariti cilj od 8% površina pod eko proizvodnjom do 2016."

Institucije poput nacionalne banke biljnih gena koje bi se trebale brinuti za genetske resurse kultiviranih vrsta redovito nisu na listi prioriteta i nemaju osnovna sredstva za rad. Da bi stanovnici Hrvatske živjeli zdravo, potrebna je direktna potpora domaćim proizvođačima, reorganiziranje sustava poticaja i tržišta gdje samo veliki profitiraju te očuvanje obiteljskih gospodarstava kao naše glavne prednosti i posebnosti u odnosu na široko europsko tržište gdje ne možemo biti konkurentni industrijskom proizvodnjom.