Na ocjenjivanje u Osijek stigla 242 uzorka rakija i likera, kvaliteta sve bolja

"Rakija spašava od koronavirusa. Ne dozvoljava put virusa do grla i pluća", šaljive su, naravno upitne, dosjetke okupljenih koje smo čuli na 16. edukacijskom natjecanju u kvaliteti voćnih rakija i likera u HGK, Županijskoj komori Osijek gdje su pristigla čak 242 uzorka iz cijele Hrvatske. Jer, sve se ove godine odvijalo po strogim epidemiološkim mjerama.

"I ocjenjivanju smo pristupili uz veliki oprez zbog prijetnje zaraze. Bili smo primorani smanjiti broj ocjenjivača kako bi bili na potrebnom razmaku", otkrio je Igor Mikulić, viši stručni suradnik Odsjeka za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK ŽOK Osijek dodajući da su zbog pandemije očekivali manje uzoraka nego prošle godine, no dobili su ih osam više.

Hoće li prošlogodišnju titulu obraniti Stanislav Jurčević iz Našica ili će pak dobiti nasljednika, doznat će se 27. studenog u Semeljecima. Nažalost, ove godine neće se organizirati tradicionalna svečanost proglašenja dobitnika nagrada, zlatnih, srebrnih i brončanih medalja, te šampiona i vicešampiona ocjenjivanja u tom selu kod Đakova. 

Epidemiološke mjere smanjile i broj ocjenjivača 

Šarolikost je rakija na ovom ocjenjivanju. Među dospjelim uzorcima najviše je šljivovice, njih 81, a od 66 likera čak 20 je od višnje. Svi uzorci su prošli fizikalno-kemijsku analizu, dok je organoleptičko ocjenjivanje provelo 12 stručnih ocjenjivača pod vodstvom prof. dr. sc. Borislava Miličevića.

Šljivovica Stanislava Jurčevića šampion 15. ocjenjivanja voćnih likera i rakija

"Kroz dosadašnjih 15 godina koliko se provodi ovo ocjenjivanje, gdje je naglasak bio na edukaciji proizvođača, postignuti su značajni pomaci u rastu kvalitete voćnih rakija i likera. Posebice je kod šljivovice postignuta visoka razina standardiziranosti te kvalitete, ali ne zaostaju i rakije viljamovke, loze ili likeri od višnje, oraha", naveo je Mikulić.

Registrirano 40-ak destilerija 

Edukacija je, podsjeća, imala za cilj poticanje i osposobljavanje proizvođača da registriraju svoje destilerije kako bi s rakijama i likerima, kao ozbiljni proizvođači izašli legalno na tržište. Broj destilerija raste i danas na području pet slavonskih županija imamo 40-tak registriranih destilerija.

"Mnoge od njih uspješno posluju, zapošljavaju, uredno plaćaju trošarine i poreze", naglasio je.

Jasno je kako osnovu za proizvodnju rakija čini voćarska proizvodnja. Višegodišnji nasadi u intenzivnoj proizvodnji u Hrvatskoj se, prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, nalaze na oko 35.000 hektara. Od toga je oko pet tisuća hektara na području Osječko-baranjske županije.

"Najviše je oraha na čak 1.140 hektara, a zatim slijede lijeske koje su posađene na 937 ha. Na 802 hektara su višnje dok su jabuke na 658 hektara, a šljive se proizvode na 542 ha, od kojih upravo dio završava u proizvodnji rakija", dodao je Mikulić i rekao kako tome treba dodati i oko 20.000 hektara vinograda koliko ih ima Hrvatska, od čega je više od 2.200 hektara na području OBŽ, gdje osim vina nastaje i loza ili komovica.