• Od polja do stola
  • 12.06.2021. 10:30

Hrvatska po pitanju pesticida već sad stoji znatno bolje od prosjeka EU

Upotrebu pesticida mora se smanjiti za 50 posto do 2030. godine, no nužno je ponuditi alternative u zaštiti bilja, čulo se na konferenciji "Pesticidi i antibiotici u proizvodnji hrane: opasnost za zdravlje i okoliš ili nužnost?".

Foto: Bigstock/ zorandim
  • 190
  • 81
  • 0

"Pretjerana upotreba pesticida dovela je do izumiranja kukaca oprašivača, neplodnosti zemlje, ali i do pojave mnogih bolesti, poput raka kod ljudi“, istaknula je europarlamentarka Biljana Borzan na nedavno održanoj konferenciji pod nazivom "Pesticidi i antibiotici u proizvodnji hrane: opasnost za zdravlje i okoliš ili nužnost?".

Među glavnim ciljevima strategije "Od polja do stola“ nalazi se i onaj koji predviđa 50 posto manju upotrebu pesticida i antibiotika u proizvodnji hrane do 2030., kako bi se zaštitilo ljudsko zdravlje, bioraznolikost i okoliš. 

"Neodgovornom upotrebom antibiotika ljudi su ubrzali razvoj sojeva superbakterija otpornih na sve lijekove, a prisutnosti tragova pesticida u pitkoj vodi i ljudskom organizmu nikog ne ostavljaju ravnodušnim“, upozorila je Borzan.

Potrebno prilagoditi mjere ruralnog razvoja

Ipak, mišljenja je kako konvencionalna proizvodnja hrane trenutno nije moguća bez upotrebe sredstava za zaštitu bilja, stoga je poljoprivrednicima nužno ponuditi alternative kemijskim pesticidima, kao i nove poljoprivredne tehnike.

Važno je, naglasila je, da najveći teret smanjenja bude na državama članicama koje najviše troše pesticide i antibiotike, pri čemu Hrvatska stoji znatno bolje od prosjeka EU.

Na konferenciji su sudjelovali predstavnici poljoprivrednika, proizvođača sredstava za zaštitu bilja, znanosti i udruga za zaštitu okoliša.

Prema riječima Amalke Vukelić, predsjednice odbora za ekološku proizvodnju i preradu, cvjećarstvo, medicinsko i ljekovito bilje Hrvatske poljoprivredne komore, dvije su demografske činjenice koje se mogu pojaviti kao otegotna okolnost u provođenju novih mjera, a to su dob i educiranost hrvatskih proizvođača. Mahom su to, rekla je, ljudi starije dobi i osnovnoškolskog ili srednjoškolskog obrazovanja s isključivo praktičnim znanjem u poljoprivredi. 

"Ukidanje kemijskih zaštitnih sredstava, bez supstituiranih na tržištu, težak prijelaz na druge načine obrade tla i njege usjeva, zamjena postojeće mehanizacije i prilagodba novim načinima obrade i uzgoja, kao i holistički pristup liječenju životinja, te potencijalno manja proizvodnost, ali i uvoz kemijskih zaštitnih sredstava iz inozemstva, također su neke od prijetnji“, naglasila je dodavši kako se zbog toga javlja potreba u kojoj inovativnost pristupa zahtijeva nove investicije u proizvodnju, zbog čega je važno prilagoditi i mjere ruralnog razvoja.

Na poljima Hrvatske odvija se pasivan uvoz pesticida

Profesor Valerije Vrček s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu govorio je o potrebi i šansi da se Hrvatska na europskom tržištu brendira kao proizvođač zdrave hrane.

"Već godinama raste toksičnost pesticida, a najčešće kolateralne žrtve su kukci oprašivači. Znanstveni su podaci obeshrabrujući, jer upozoravaju da je dizajn neškodljivih pesticida – nemoguća misija“, istaknuo je na konferenciji.

Hrvatska, pojasnio je, ne sudjeluje u razvoju pesticida, niti ima važan doprinos u globalnoj proizvodnji usjeva i hrane. Na našim se poljima odvija agrokemijska imitacija, odnosno pasivan uvoz pesticida. Bez inovativne ponude ne možemo konkurirati konceptu monokulture, plantaže i visokih prinosa.

"Hrana bez kemije je proizvod s dodanom vrijednošću, koji Hrvatskoj omogućuje tržišnu utakmicu, da izvozi traženu robu i da skupim delicijama nahrani svoje goste“, istaknuo je Vrček.

Trendove razvoja sredstava za zaštitu bilja u svom izlaganju predstavila je izvršna direktorica Udruge proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja Irena Brajević.

Potrošnja pesticida u RH, naglasila je, ispod je europskog prosjeka, a hrana s hrvatskih polja je sigurna u kontekstu izloženosti pesticidima. "Industrija za zaštitu bilja podržava europsku strategiju i nastavit će razvijati održiva rješenja kako bi poljoprivredni proizvođači imali dovoljno raspoloživih alata za borbu protiv štetnih organizama“, poručila je.

Na konferenciji je sudjelovao i Dubravko Dender iz ekološke udruge BIOM koji smatra kako su poljoprivredne površine uz urbana područja, jedan od najjasnijih primjera razvoja ljudske civilizacije.

"Osim što predstavljaju naš izvor hrane, one su i staništa brojnih vrsta s kojima dijelimo Planet i o kojima ovisimo. Pronalazak rješenja kojim će proces proizvodnje hrane biti što povoljniji kako za nas tako i za druge vrste, trenutno je vrlo aktualan i jedan je od glavnih izazova moderne Europe“, istaknuo je Dender.

Sigurnost hrane glavni faktor pri kupnji

Strategija smanjenja pesticida za Hrvatsku će biti veliki izazov, zaključili su sudionici, no upravo bi brendiranje namirnica bez pesticida mogla biti prilika za jačanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede na tržištu EU.

Važan pokazatelj, istaknula je Borzan, je i rezultat jednog istraživanja u kojem je čak 2/3 hrvatskih ispitanika izjavilo kako im je sigurnost hrane glavni faktor pri kupnji, a najviše ih brinu pojave stočnih bolesti, bakterija te prisustva tragova antibiotika, hormona i pesticida u hrani.

Brajević: Industrija pesticida razvija inovacije i potiče održivu poljoprivrednu proizvodnju

“Danas je svijest građana da se nešto mora mijenjati i da je način konzumacije hrane neprihvatljiv, na visokoj razini. Zbog toga će se način na koji ju proizvodimo u idućih 10 godina drastično promijeniti”, poručila je.


Tagovi

Konferencija Pesticidi Biljana Borzan Strategija Od polja do stola Amalka Vukelić Valerije Vrček Irena Brajević Dubravko Dender


Autorica

Lucija Bencaric

Više [+]

Magistra agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.