Graševina šampion Vinovite i najbolje hrvatsko vino

Bio sam izuzetno sretan što sam Kutjevu, hrvatskoj vinskoj prijestolnici bijelih vina s Vinovite donio šampionsko odličje sa svojom graševinom iz berbe 2008. godine te što je moje vino dobilo i nagradu Studec za najbolje ocijenjeno hrvatsko vino. Drago mi je što se potvrdilo da je graševina kraljica hrvatskih bijelih vina, ističe mr. sc. Branko Mihalj, stomatolog iz Kutjeva koji se zadnjih dvadesetak godina intenzivnije bavi vinogradarstvom i podrumarstvom. Teško je opisati osjećaj ovog kutjevačkog zubara, koji je napravio gotovo nemoguć pothvat. Naime, njegovo vino šampionsku titulu izborilo je među 173 vina iz devet europskih zemalja koja su gotovo sva odreda radili profesionalni vinari i poznate vinske kuće, iza kojih su desetljeća tradicije i brojni stručnjaci. Ako netko misli da je to slučajnost, i tu griješi. Prije dvije godine njegova suha graševina, jedina je graševina koja se na Vinoviti pozlatila. Iste godine zlato je dobio i na Festivalu graševine u Kutjevu, na Bonaviti u Trnavi te u Svetom Ivanu Zelini. Ponosan je i na prošlogodišnje priznanje za najbolje bijelo vino u Hrvatskoj s trgovačkih polica. No, kako je i zašto uspješni stomatolog postao i uspješni vinar?

Zavolio vinograd

- Kada su se moji roditelji 1953. godine doselili iz Hercegovine u Kutjevo, otac je odmah kupio hektar i pol vinograda. Iako u dječačkoj i mladenačkoj dobi nisam baš volio vinograd, jer sam u njemu morao mnogo raditi, kad sam završio fakultet i ostao u Kutjevu i u meni, kao i u mnogim Kutjevčanima, javila se ta ljubav za vinogradarstvo. Posebno bih tu spomenuo pokojnog Ivana Jambrovića, koji je tu ljubav usadio ne samo meni nego i većini današnjih poznatih kutjevačkih vinara. Odlučio sam da i sam moram doprinijeti da hrvatska vinska prijestolnica ima najbolju graševinu jer ona ima sve preduvjete da postane veliko svjetsko vino, ali da imamo i ostala vrhunska vina koja ovdje mogu uspijevati - ističe B Mihalj te dodaje da je za osvajanje šampionskog odličja presudna njegova zaljubljenost u vino, posebno graševinu. Najljepša priča o graševini može se ispričati, dodaje, u Kutjevu jer ona je tu našla svoj idealan dom.

Naša svetinja

- Graševina je naša svetinja i zbog toga se mora poraditi na njenoj kvaliteti da bi u budućnosti mogli pokazati svijetu da može biti veliko i prepoznatljivo vino. A da bi to postigli moramo shvatiti da nije količina bitna, nego se mora ići na kvalitetu. Jer, samo na taj način će naše vinogorje imati svoju budućnost - poručuje mr. Mihalj, koji svake godine u svom vinogradu ima i zelenu berbu, kada s trsova skida zeleno grožđe kako bi postigao što bolju kvalitetu.

Cilj mu je dostići ocjenu 90 za svoju graševinu koja je do sada dobila najveću ocjenu 88. Vinogradarstvo i podrumarstvo Mihalj danas ima pet hektara vinograda, u kojima je 75 posto zastupljena graševina. Od ostalih sorti tu je još portugizac, traminac, rajnski rizling, cabernet sauvignon i cabernet franc te muškat ruža, rijetka sorta u kontinentalnom vinogorju.

S pet godina prolio 100 l vina

U vinogradu sam od malih nogu. Posebno pamtim kada sam s pet godina prolio 100 litara vina iz bačve. Htio sam malo probati portugisca, svidio mi se, ali nisam znao da se pipa poslije mora i zatvoriti te je vino iscurilo. Naravno da sam nakon toga dobio batine od oca koji je posebno volio crno vino, prisjeća se svoga neslavnog vinarskog početaka mr. Branko Mihalj.

Autor: Ljiljana Marić