Dronovi alat za jeftin i brz nadzor usjeva

Korištenje dronova u poslovanju tema je koja je dominirala drugim danom poslovno tehnološke konferencije DRONEfest, održanoj u organizaciji softverske grupe IN2 i agencije Eventa01.

Brojem predavanja najzastupljenije područje bilo je poljoprivreda, u kojoj su dronovi vrlo praktičan alat za jeftin i brz nadzor površina uz korištenje kamera i senzora. Zahvaljujući njima lako se može uočiti promjene na biljkama, korov, višak vode i druge probleme koji utječu na prinose.

Analiza biljaka i tla iz zraka

Dr. Hrvoje Kutnjak s Agronomskog fakulteta u uvodnom predavanju upozorio je na probleme koji se pojavljuju u svijetu, poput viška dušika u tlu i visokog postotka potrošnje vode za poljoprivredne svrhe te je predstavio iskustva fakulteta s korištenjem dronova. Vladan Dabović iz srpske tvrtke LOGIT predstavio je platformu Agrisens koji trenutno ima 400 korisnika iz 35 država svijeta. Njome se trenutno može analizirati oko 50 vrsta biljaka, prepoznati korov, uočavati nedostatke, prebrojavati biljke i na druge načine olakšati uzgoj.

Krajnja odluka je ipak na agronomu

Matija Žulj iz startupa Agrivi upozorio je kako bi do 2050. godine globalno trebalo povećati prinos po hektaru za 54%, s obzirom da će broj stanovnika rasti puno brže od obradivih površina.

U tome može pomoći i njihov softver koji trenutno koristi preko 35.000 farmera u 150 država svijeta. Upozorio je kako podaci koji se dobiju nadzorom sami po sebi ništa ne znače, već se treba fokusirati na ključne pokazatelje (KPI). Zaključio je i kako poljoprivrednici, a ni većina agronoma, nemaju dovoljno znanja za analiziranje, ali ih treba educirati jer su krajnje odluke agronomske, a ne tehničke prirode.

Uočavanje biljnih bolesti 3D

Josip Rukavina iz tvrtke Vectrino podijelio je svoja iskustva s 3D NDVI-em, trodimenzionalnom verzijom najčešćeg vegetacijskog indeksa. On se temelji na trodimenzionalnoj analizi biljaka koja primjerice može omogućiti uočavanje bolesti koje se lokalno razvijaju u krošnjama stabala.

Navedena tehnologija izvrsna je za kulture poput maslina, amarena, banana i drugih. Riječ je o neistraženom području koje baca novi pogled na analizu biljaka. Nevena Vračar iz novosadskog Biosense instituta predstavila je tu znanstvenu ustanovu koja je trenutno uključena u 14 projekata Europske unije koji povezuju IT i poljoprivredu.

Iskustva iz regije

Najveći među njima je projekt ANTARES vrijedan 28 milijuna eura, koji cilja na uključivanje instituta u Europski centar izvrsnosti (CoE). Poljoprivredni blok završio je panel raspravom koju je moderirao Vedran Stapić, urednik portala Agroklub, uz sudionike doc.dr.sc. Ivicu Ljubičića s Agronomskog fakulteta, Nevenu Vračar s Biosense Instituta, Matiju Žulja iz Agrivija, Josipa Rukavine iz Vectrina, Milan Dobrota iz AgriSensa i Tihomira Šašića iz IN2. Razgovaralo se o iskustvima iz regije, financijskim mogućnostima koji nude projekti Europske unije poput HORIZON-a 2020 i izazovima s kojima se susreće prilikom transfera znanja o primjeni nove tehnologije poljoprivrednicima.

Traženje izvora vode

Josip Rukavina sudjelovao je i u popodnevnom dijelu programa kad je predstavio iskustva traženja izvora vode analiziranjem 22 kilometra morske obale s dva kvadrikoptera s termalnim kamerama. Najbolji rezultati postižu se u sušnom razdoblju, kad se na snimkama jasno vide područja u kojima se morska voda miješa s hladnom vodom. Navedenom analizom pronađena su 34 potencijalna izvora pitke vode, a ista metoda uz određene izmjene može se koristiti i za uočavanje kanalizacijskih ispusta.

Dron inkubator u Španjolskoj

Među zanimljivijim predavanjima bilo je i ono startupa Kapetair koji se trenutno nalazi u barcelonskom dron inkubatoru. Oni su razvili letjelicu koja može kombinirati klasičan let s krilima i vertikalno uzlijetanje i spuštanje poznato pod nazivom Vertical take-off and landing (VTOL), a cilj koji tek žele postići je serijska proizvodnja takvih letjelica.

Lovro Paić Antunović iz IN2 je prikazao daljinsko upravljanje dronom putem MS Kinect uređaja te kroz predavanje sudionicima pojasnio kompletni razvojni proces baziran na DJI SDK platformi. Konferencija je uključivala i niz drugih predavanja i radionica s temama poput primjene u geodeziji, korištenju infracrvene termografije, potrage i spašavanja i brojnih drugih.

Demonstracije letenja

Baš kao i tijekom prvog dana konferencije, i drugog dana posjetitelji su mogli posjetiti sajamski dio i Fly zonu u kojoj su nastavljene demonstracije letenja Topcon, DJI i Yuneec modela bespilotnih letjelica.

"Još jednom se pokazalo da u Hrvatskoj i regiji postoji interes za uporabom bespilotnih letjelica, ali i interes za razvojem hardverskih i softverskih rješenja na tom području. DRONEfest se još jednom pokazao idealnim mjesto za dijalog i uspostavljanje novih kontakata u industriji", rekao je direktor konferencije Tihomir Šašić