Pretraga tekstova
Ako žena odluči živjeti na selu, onda će i cijela obitelj živjeti na selu, što je preduvjet kako bi postigli generacijsku obnovu poljoprivrede i zaustavili depopulaciju hrvatskog sela, naglasila je Marijana Petir na 24. izboru za Najuzorniju hrvatsku seosku ženu
Za titulu 24. izbora Najuzornije hrvatske seoske žene u Benkovcu se 12. listopada natjecalo 16 žena iz cijele Hrvatske, a žiri je odlučio da je pobjednica Aleksandra Berić iz Brodsko-posavske županije.
Prva pratilja je Dijana Matuzalem iz Virovitičko-podravske županije, a druga Ivana Golenko iz Međimurske županije.
"Sve kandidatkinje koje sudjeluju na izboru su kroz svoj život i rad pokazale da su vrijedne, marljive, radišne, da čuvaju tradicionalne vrijednosti i baštinu hrvatskog naroda te svima mogu biti uzor. Za mene su sve pobjednice!", rekla je predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir, otvarajući ovu manifestaciju koju je organizirala udruga Uzorne seoske žene u Benkovcu, a otkud dolazi prošlogodišnja pobjednica, Marina Šunić.
Znate li za autohtoni rodaljički luk? Uzgaja ga Marina Šunić, najuzornija hrvatska seoska žena
"Svake godine imamo priliku vidjeti žene koje ruše predrasude i aktivno sudjeluju u različitim područjima. Sudionice izbora često su uspješne poduzetnice, profesorice glazbe, poljoprivredne inženjerke, kao i aktivne članice vatrogastva i humanitarnih udruga", naglasila je Katica Jerleković, predsjednica udruge Uzorne seoske žene.
Dodala je kako one dolaze iz svih dijelova Hrvatske, od sjevera do juga, i predstavljaju ponos svojih županija svojom kreativnošću, radom i poduzetništvom.
"Danas je na čelu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava 30 posto žena, a naš je cilj ohrabriti i podržati njih što više da se odvaže baviti poljoprivredom", rekla je Petir, dodavši da, ako žena odluči živjeti na selu, onda će i cijela obitelj živjeti na selu, što je preduvjet kako bi postigli generacijsku obnovu poljoprivrede i zaustavili depopulaciji hrvatskog sela.
Pobjednica Aleksandra Berić dolazi iz Ljupine, mjesta u sastavu Nove Gradiške, magistra je agroekonomike na postdiplomskom studiju, uspješno vodi OPG, ali i farmu svinja uz svoj redovni posao. Ova udana majka dvoje djece, upravlja projektima u ruralnom razvoju, stručnjakinja je zaštite na radu, operaterka poslovne informatike i voditeljica uredskog poslovanja, govori dva strana jezika.
Uz svinjogojsku farmu, obitelj je izgradila i kuću za ruralni turizam pod nazivom "Kuća moje baštine".
Pokrovitelj ove manifestacije je Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora.
Tagovi
Aleksandra Berić Najuzornija hrvatska seoska žena Marijana Petir Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora
Autorica
Više [+]
Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
U sljedeće tri godine osigurana 64 milijuna eura za ulaganja u ribarstvo U Novalji je održan 28. Susret ribara Hrvatske obrtničke komore, koji tradicionalno okuplja ribare iz svih krajeva Hrvatske u tematskim predavanjima i raspravama o akt... Više [+]
U sljedeće tri godine osigurana 64 milijuna eura za ulaganja u ribarstvo
U Novalji je održan 28. Susret ribara Hrvatske obrtničke komore, koji tradicionalno okuplja ribare iz svih krajeva Hrvatske u tematskim predavanjima i raspravama o aktualnostima i problematici u ribarskoj djelatnosti. Jedno od najstarijih i najdugovječnijih stručnih okupljanja u Hrvatskoj otvorio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić s državnim tajnikom Ivanom Matijevićem i brojnim suradnicima, uz predstavnike Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Instituta Ruđer Bošković, Fonda za zaštitu okoliša, FLAG mreže i drugih.
Rasprave su obuhvaćale aktualnosti u ribarstvu, prilike, izazove i prijetnje, financiranje iz EU fondova, inspekcijski nadzor, modernu oceanografiju, ali i neke vrlo posebne teme poput uloge rastilišta i dekarbonizacije malog priobalnog ribolova.
Predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a Stjepan Nedoklan istaknuo je kako je more toplije i slanije, pojavljuju se nove invazivne vrste, prepoznatljive domaće vrste polako iščezavaju te se mijenja vrijeme njihova mrijesta. Naglasio je neizvjesnost ulova, česte vremenske neprilike i fizički zahtjevan posao kao dodatan razlog za nedostatak radne snage u ribarstvu koja pogađa hrvatsko gospodarstvo, ali i nedostatak mladih te sve veću starosnu dob hrvatskih ribara. Dodao je da su hrvatski ribari opterećeni velikom količinom propisa, administracije i nametnutom digitalizacijom, kao i ograničenim brojem povlastica i velikim troškovima za održavanje flote.
Ministar David Vlajčić najavio je u predstojećem trogodišnjem razdoblju ulaganja u ribarstvo vrijedna 64 milijuna eura, istaknuvši da su prvi put ikada planirana ovako visoka razina državnih potpora u sektoru ribarstva. Rekao je kako je rebalansom za ovu godinu za potpore u ribartsvu osigurano 12 milijuna eura umjesto planiranih 6,5 milijuna eura.
„Ovakva podrška je ključna u izazovima s kojima se nosi ribarstvo, kako bismo sačuvali i pomogli sve manjem broju ribara koji su čuvari tradicije i načina života uz more. Suradnja Uprave ribarstva i Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a je stalna, kontinuirana i kvalitetna, najavljena sredstva za trogodišnje razdoblje dokaz su tome. Ipak, problema je puno i inzistirat ćemo na pronalaženju rješenja kako bi ribarski posao bio lakši i isplativiji“, rekao je predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.
Susret ribara završava predstavljanjem zaključaka Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a za unapređenje ribarstva. Ribari HOK-a tako ponovno zahtijevaju bržu administrativnu obradu svih zahtjeva i isplatu mjera i potpora u ribarstvu. Potrebno je rasterećenje administrativnih obaveze u ribarskoj djelatnosti najviše zbog nametnute digitalizacije u obliku obaveze elektroničkog dostavljanja podataka. Očekuju smanjenje šteta uzrokovanih predacijom orade u školjkarstvu te traže brže rješavanje problema iskrcajnih mjesta za autorizirana plovila koja obavljaju gospodarski ribolov na moru.
Pripremio: Tomislav Radić