64 godine Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek: Međunarodna suradnja kao temelj inovacija

Na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek održana je svečana sjednica Fakultetskog vijeća, na kojoj je obilježeno 64 godina od osnutka ove znanstvene i obrazovne institucije te su podijeljene nagrade i priznanja zaslužnim znanstvenicima i istraživačima.

Bila je to prilika dekanu FAZOS-a prof.dr.sc. Krunoslavu Zmaiću da se zahvali profesorima na njihovom neumornom trudu, znanju i strpljenju u obrazovanju novih generacija, ali i studentima koji su prepoznali važnost poljoprivrede u suočavanju s globalnim izazovima.

Razvoj digitalne poljoprivrede

"Fakultet otvara svoja vrata prema međunarodnoj suradnji, osobito kroz razvoj digitalne poljoprivrede na engleskom jeziku. Potpisali smo niz projekata i ugovora s partnerima diljem Europe i drugih kontinenata, s ciljem širenja razmjene studenata i nastavnika te stjecanja novih znanja i kompetencija. Na taj način fakultet želi postati ne samo vodeća ustanova u Slavoniji, Baranji i Srijemu, već i u cijeloj Europi", rekao je Zmaić.

Istaknuo je i da su pred njima veliki izazovi, osobito nakon pandemije Covida, koja je osvijestila važnost samodostatnosti.

Unatoč tome, mlade generacije ne pokazuju dovoljno interesa za agrar i primarnu poljoprivrednu proizvodnju, iako je upravo to temeljna gospodarska djelatnost, posebno u Hrvatskoj, gdje agrar obuhvaća oko 94 posto nacionalnih resursa i značajno pridonosi BDP-u.

Obiteljska gospodarstva srce su poljoprivredne proizvodnje, poruka je sa Sajma OPG-ova

"Ipak, fakultet je u posljednje četiri godine uspio zaustaviti negativan trend. Trenutno imamo 1.074 studenta od prve do pete godine, što je značajan broj s obzirom na okolnosti i potrebe poljoprivrednog sektora, posebno u pogledu poljoprivrednih površina i OPG-ova“, dodao je Zmaić

Najstariji osječki fakultet

Rektor Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, prof. dr. sc. Vlado Guberac, istaknuo je tom prigodom kako je FAZOS najstariji i po broju djelatnika najveći fakultet unutar ovog sveučilišta, što je prirodno s obzirom na strateški značaj poljoprivrede kao grane gospodarstva, posebno jer je istok Hrvatske žitnica zemlje.

"Nažalost, još uvijek postoji predrasuda da je agronomija ili poljoprivreda isključivo manualni rad, što je bio slučaj desetljećima, pa čak i stoljećima. Međutim, to više nije tako. Digitalizacija je zahvatila poljoprivredu i sve njene grane proizvodnje, što znači da se sada radi o modernoj proizvodnji koja ne ovisi o manualnom radu s motikom i lopatom“, zaključio je Guberac.