Pretraga tekstova
Ribnjaci presušuju, a riba zbog nedostatka kisika slabo napreduje i ugiba. Pitanje je koliko će je biti za izvoz, ali i domaće tržište.
Petnaestak tisuća hektara slatkovodnih ribnjaka ugroženo je zbog ovogodišnje suše. Ribnjaci presušuju, a riba zbog nedostatka kisika slabo napreduje i ugiba.
Vlasnici ribnjaka strahuju da na jesen, kada počinje izlov slatkovodne ribe za Italiju, Njemačku i druga tržišta Europske Unije, ribe neće biti dovoljno. Nastavi li se sušno razdoblje, neće je biti ni za domaće potrebe, javlja HRT.
Ekstremna suša na ribnjacima nadomak Čazme mogla bi biti kobna za proizvođače. Dubina vode je, umjesto metar i pol, tek 40 centimetara. Kako zbog visokih temperatura bujaju alge, ribari svakodnevno bacaju vapno, motori upuhuju zrak. Čini se sve kako bi riba imala dovoljno kisika.
No, koliko će riba izdržati veliko je pitanje, stoga je počeo prinudni izlov. Inače, do onog pravog treba još mjesec i pol pa je riba daleko od poželjne konzumne težine.
Stanje je posebice teško na ribnjacima koji nisu spojeni na rijeke i rukavce, nego ovise o oborinama, odnosno kiši koja nije obilnije padala mjesecima. Jedan od takvih je u Dubravi pokraj Vrbovca, gdje se vide pravi razmjeri katastrofe.
Teško je i na najvećim domaćim ribnjacima, onima u Kanjiškoj Ivi. Samo šarana proizvedu više od 700 tona, no ove godine bit će ga znatno manje. Pa ćemo umjesto lanjskih 400 tona, ove godine u Italiju, Njemačku, Češku i druge zemlje Unije izvesti mnogo manje.
Pitanje je, kažu slatkovodni ribnjičari, hoće li šarana, smuđa i štuke biti dovoljno i za domaće tržište.
Foto: Pixabay/jamie_nakamura
Autorica
Više [+]
Agrarna novinarka s dugogodišnjim iskustvom u lokalnim i specijaliziranim medijima te projektima zajednice. Urednica je Agrokluba, članica Hrvatskog novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske. Vrtlarica, aktivistica i ljubiteljica prirode i životinja.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za... Više [+]
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za nagodinu imamo na 12, kaže Marko Pipunić, lider Žito grupe.
Klimatske promjene dovode u pitanje ulaganja, mi smo uložili u navodnjavanje, a sad nemamo vodu, zbog niske razine Dunava, rekla je Martina Dalić, čelnica Podravke ukazujući na nove okolnosti.
Konferencija ‘Tko nas hrani’ u organizaciji Jutarnjeg Lista u Čepinu.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ovo sa podravkom ti je upitno, jer je država navodno stavila u prodaju svoj dio kolača u podravci, pa ti je podravka upitna u poslovanju. Država ju Više [+] je več više puta spašavala od bankrota.