Zaštita prava za 10 tisuća malih hrvatskih ribara

Čak 10 tisuća malih ribara ostalo je bez dozvole krajem 2014. kada je ta kategorija u Hrvatskoj ukinuta, čime je završeno prijelazno razdoblje predviđeno poglavljem 6. Ribarstvo. Svakodnevni život tih obitelji zbog toga se dodatno pogoršao.

Budući da mali ribolov predstavlja stoljetnu tradiciju u Hrvatskoj te je bitna sastavnica identiteta hrvatskog primorskog prostora, ali i način rješavanja egzistencije stanovnika na otocima te priobalju Jadrana, hrvatska europarlamentarka Marijana Petir zatražila je od Europske komisije da mali ribolov u Hrvatskoj uvrsti kao iznimku u novi prijedlog europskog ribarskog zakonodavstva.

Mali ribolov proglasiti kulturnim dobrom

Zbog toga je već nešto ranije uputila i hrvatskom ministru kulture prijedlog da mali ribolov proglasi kulturnim dobrom jer je dio svakodnevnog života s kojim su povezani običaji, vještine i drugi oblici materijalne i nematerijalne kulturne baštine.

Mali ribolov predstavlja stoljetnu tradiciju u Hrvatskoj te je bitna sastavnica identiteta hrvatskog primorskog prostora, ali i način rješavanja egzistencije stanovnika na otocima te priobalju Jadrana.

O napretku u uspostavi zaštićenih morskih područja sukladno Okvirnim direktivama o pomorskoj strategiji 2008/56/EZ raspravljalo se i na sjednici Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane u Europskom parlamentu. Tom je prilikom Petir istaknula kako je Jadransko more iznimno vrijedan resurs koji zbog svojih posebnosti zaslužuje zaštitu, kako je rekla, čak i kao nacionalni park EU te da proglašenje održivih zaštićenih morskih prostora treba pratiti i održivi eko turizam, kao i otvaranje novih radnih mjesta kroz korištenje zelenih tehnologija. Dodala je, također,kako prilikom svake zaštite treba istovremeno voditi i računa o onima koji žive na moru i od mora.

Zaštićena morska područja

Na sjednici je Komisija prezentirala napretke u uspostavi zaštićenih morskih područja u EU koja bi do 2020. trebala pokrivati 10%. Taj prag još nije postignut iako beneficije koje takva zaštita nosi državama članicama trenutno iznosi više od 1,5 milijardi eura na godišnjoj razini, dok je realna pretpostavka kako će se taj iznos duplo povećati do 2020. godine.

Dok određene države imaju iznadprosječnu pokrivenost zaštićenih morskih područja koja iznosi i do 20%, s druge strane neke članice imaju manje od 2%. Koherentnost NATURA 2000 morskih područja stoga je jedan od glavnih prioriteta na kojem će se dodatno raditi kako bi se učinkovitije gospodarilo navedenim prostorima.

Zaključeno je, pak, kako je Europa ostvarila kontinuirani napredak u proglašenju zaštićenih morskih prostora te su na raspolaganju različiti fondovi EU za zaštitu i pravilno gospodarenje morskim ekosustavima koji predstavljaju socioekonomsku i gospodarsku važnost.

Foto: Pixabay