Za 31 posto porasla vrijednost izvoza proizvoda ribarstva - raste i potrošnja po glavi stanovnika

U prvom smo kvartalu ove godine izvezli 17,7 tisuća tona proizvoda ribarstva u vrijednosti gotovo 94 milijuna eura i tako zablježili rast od 31 posto. Pri tome je ostvaren i rekordni izvoz plavoperajne tune u količini i vrijednosti, javljaju iz Ministarstva poljoprivrede.

Ističu kako kontinuirano bilježimo trend rasta količine i vrijednosti proizvodnje akvakulture koja je u prošloj godini iznosila više od 133 milijuna eura te zabilježila rast vrijednosti za 12 posto te rast količine od 3 posto.

"Ublažavanjem mjera i otvaranjem ugostiteljskih objekata dodatno se stabiliziralo tržište ribarstva i akvakulture i proširili su se kanali prodaje te je promatrano u odnosu isto razdoblje prethodne godine zabilježena veća vrijednost prve prodaje u gospodarskom ribolovu za tri posto, kao i rast prosječne cijene proizvoda morskog ribolova za 20 posto“, komentiraju iz resornog ministarstva.

Istodobno raste i potrošnja ovih proizvoda. Naime, prema službenim podacima prikupljenim u zajedničkom istraživanju Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede i Državnog zavoda za statistiku (DZS), u 2019. smo potrošili 20 kilograma proizvoda iz ribarstva i akvakulture po glavi stanovnika, što je za čak 11 posto više u odnosu na 2018. godinu.

U 2019. rasla proizvodnja slatkovodne ribe, morsko ribarstvo zabilježilo pad

Istraživanje Uprave za ribarstvo i DZS-a je pokazalo i da je neto ponuda proizvoda ribarstva i akvakulture u 2018. godini je bila 78.079 tona, od čega su turisti konzumirali 4.242 tone. Statistika kaže kako je prosječno potrošnja domaćeg stanovništva bila 18,06 kg/per capita. U 2019. godini je pak neto ponuda proizvoda ribarstva i akvakulture iznosila 85.679 tona, a potrošnja trusrita zadržna gotovo na istom nivou (4.292 tone). Građanima je Hrvatske dakle bilo ukupno dostupno 81.387 tona, odnosno prosječnih 20,02 kg po glavi stanovnika.

No potrošački nam se ukus u tom razdoblju nije promijenio. Tako rezultati ovog istraživanja pokazuju i kako se najviše konzumirala svježa ili rashlađena riba, glavonošci i riblji fileti te pripremljena ili konzervirana riba, a manje sušena, soljena ili dimljena, rakovi i mekušci (osim glavonožaca).