Talijani pustili 80.000 hobotnica u Jadran, žele zaustaviti invazivnog plavog raka

Talijanski znanstvenici zbog toga su pokrenuli neobičan eksperiment u Jadranu. U more puštaju tisuće mladih hobotnica koje bi trebale pomoći u kontroli populacije ove invazivne vrste, koja je posljednjih godina nanijela velike štete ribarstvu i uzgoju školjaka. Projekt provodi tim sa Sveučilišta u Bologni, koji običnu hobotnicu vidi kao potencijalnog saveznika u borbi protiv proždrljivog plavog raka, prenosi Phys.org.

"Hobotnicu smo odabrali jer je u prirodi vrlo učinkovit predator rakova“, rekao je za AFP Antonio Casalini, jedan od istraživača.

Plavi rak izvorno nastanjuje atlantsku obalu Sjeverne Amerike, a u Sredozemlje je stigao prije nekoliko desetljeća. Pretpostavlja se da je došao brodovima, odnosno njihovom balastnom vodom.

Velike štete uzgajivačima

Problem je posebno izražen na sjeveroistoku Italije, jednom od najvažnijih europskih područja za proizvodnju školjaka. Plavi rak snažnim, plavičastim kliještima lako otvara školjke i tako pričinjava velike štete uzgajivačima.

Prema podacima vlasti regije Emilia-Romagna, šteta koju je ova vrsta ondje prouzročila od 2022. godine dosegnula je gotovo 17 milijuna eura. Poljoprivredna i ribarska udruga Coldiretti ukupne gubitke u Italiji procjenjuje na oko 200 milijuna eura, dok je među najteže pogođenim područjima i regija Veneto.

"Jede sve, uključujući mlade školjke koje leže na morskom dnu“, opisao je problem Davide Sanulli, ribar i uzgajivač dagnji koji sudjeluje u sveučilišnom projektu.

Projekt "Octo-Blu“, pokrenut prošle godine uz financiranje regije Emilia-Romagna, pokušava povećanjem brojnosti hobotnica stvoriti prirodnog predatora plavog raka. Mlade hobotnice uzgajaju u velikim bijelim bazenima laboratorija u Cesenaticu, a zatim ih tisuće u plastičnim vrećama prevoze na more, među ostalim i Sanullijevim ribarskim brodom. Kod podmorskih grebena postavljena su skloništa od cementa i gline kako bi im se povećale šanse za opstanak.

Znate li koje sve invazivne vrste ugrožavaju naš Jadran?

Od lipnja je pušteno oko 80.000 hobotnica, a cilj je taj broj udvostručiti do kraja kolovoza. "Ideja je uspostaviti malu zajednicu blizu obale kako bi mogla učinkovitije zaustaviti širenje plavog raka“, objasnio je Casalini.

Ipak, projekt ima ograničenja jer obična hobotnica uglavnom ne obitava u toplim, pješčanim lagunama gdje plavi rak pričinjava najveće štete. Stručnjaci zato razmatraju i brancina kao mogućeg predatora, dok istraživači iz Bologne proučavaju jegulje, koje se hrane jajima rakova i mogle bi nadopuniti djelovanje hobotnica.

Šira vrijednost projekta

Ipak, talijanski znanstvenici smatraju da bi projekt mogao imati širu vrijednost ako se pokaže uspješnim. Njegova bi se primjena mogla proširiti i pomoći u ograničavanju brojnosti plavog raka, a time i smanjiti njegov pritisak na morski okoliš Jadrana. Problem je tim veći zbog iznimnog reproduktivnog potencijala ove vrste.

"Plavi rak ima nevjerojatan reproduktivni potencijal i visoku stopu plodnosti“, upozorio je Pietro Emmanuele, još jedan istraživač sa Sveučilišta u Bologni.

Jedna ženka može položiti milijune jaja, a većina se izlegne. Iako samo dio mladih jedinki preživi do odrasle dobi, istraživači smatraju da bi i uklanjanje samo jedne ženke moglo imati učinak na populaciju.

"Ako bi hobotnica uhvatila samo jednu ženku, to bi napravilo razliku“, zaključuje Emmanuele.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor