• Rakušac Eurythenes plasticus
  • 08.03.2020. 13:30

Plastika i u novootkrivenoj vrsti rakova!

Istraživači sa Sveučilišta u Newcastleu otkrili su novu vrstu dubokomorskih rakušaca (ampifoda), no to samo po sebi ne bi bilo problem da nisu otkrili u organizmu prisutnost plastike.

Foto: Depositphotos/ wildam 
  • 1.133
  • 66
  • 0

Istraživači sa Sveučilišta u Newcastleu otkrili su novu vrstu dubokomorskih rakušaca (ampifoda). To samo po sebi možda ne bi izazvalo veliko čuđenje, da u tom rakušcu pronađenom u jednoj od najdubljih točaka Tihog oceana, u Marijanskoj brazdi između Japana i Filipina, nije otkrivena prisutnost plastike, priopćili su iz WWF Adria.

"Odlučili smo se za naziv Eurythenes plasticus jer smo htjeli naglasiti važnost poduzimanja trenutnih i konkretnih akcija u sprječavanju gomilanja plastike u oceanima“, rekao je dr. Alan Jamieson, voditelj istraživanja sa Sveučilišta u Newcastleu.

Kako kažu, u račiću je otkrivena prisutnost polietilen tereftalata (PET), supstance koja se vrlo često koristi u kućanstvima, a može se pronaći u plastičnim bocama za vodu, odjeći za tjelovježbu i mnogim drugim predmetima koje svakodnevno koristimo. "Činjenica da je plastika dospjela do najdubljih i najudaljenijih mjesta na planetu, pa čak i u tijelo novootkrivene vrste, još je jedan dokaz neadekvatnog zbrinjavanja plastičnog otpada“, ističe Danijel Kanski, voditelj morskog programa u WWF Adriji.

Istraživači službeno nazivaju novu vrstu rakušca "plasticus“ kako bi privukli pozornost na krizu s kojom se suočavaju naši oceani (Foto: WWF Adria)

"Situacija je alarmantna, jer plastika je svugdje – u hrani koju jedemo, u vodi koji pijemo i sada čak i u životinjskim organizmima koji žive daleko od ljudske civilizacije“, dodao je Kanski.

Većina plastičnog otpada se ne može reciklirati i na kraju završi u rijekama i oceanima

Prije ulaska u morske organizme, plastični otpad prelazi dug put koji najčešće počinje u razvijenim zemljama. U konačnici  najčešće završi u jugoistočnoj Aziji, gdje njegovo upravljanje ili nije dovoljno razvijeno ili uopće ne postoji. Velika većina plastike se ne može reciklirati, zbog čega se najčešće spaljuje ili odlaže na odlagališta s kojih odlazi do rijeka, a tako i do oceana. Jednom kada stigne do vode, razlaže se na sitne komadiće koje zovemo mikroplastikom te se širi oceanom gdje ju brojni organizmi mogu progutati.

Potpisan Plavi manifest, cilj - čišći oceani i mora do 2030. godine

WWF je još prošle godine pokrenuo međunarodnu kampanju koja poziva na stvaranje globalnog pravno-obvezujućeg sporazuma za smanjenje plastičnog otpada, poboljšanje gospodarenja  i zaustavljanje plastičnog zagađenja mora i oceana.

"Plastika nije pronađena u svakoj jedinki rakušca, što znači da postoji nada za brojne jedinke te vrste da će upozoravati javnost o raširenosti zagađenja mora samo svojim imenom. Kako bismo uspjeli zaštititi njih i brojne druge morske vrste, ali i njihova staništa, pozivamo ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića da sudjeluje u stvaranju međunarodnog pravno-obvezujućeg sporazuma kojim će se zaustaviti zagađenje mora i oceana plastičnim otpadom. U isto vrijeme važna je i hitna implementacija propisa EU koji se odnose na gospodarenje otpadom u Uniji“, zaključuje Kanski u priopćenju WWF Adria.


Tagovi

Sveučilišta u Newcastleu Rakušac Eurythenes plasticus Plastika Plastični otpad Oceani Globalnog pravno-obvezujućeg sporazuma Morske vrste


Autorica

Lucija Bencaric

Lucija je magistrica agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Svi znamo nekog ovakog ljubitelja ;)