Panona Mare: Vrijeme je da slatkovodna riba dobije mjesto koje zaslužuje

"Iza svakog našeg proizvoda stoje ribnjaci, voda, hrana za ribu, kontrola kvalitete, prerada, pakiranje i ljudi koji sve to svakodnevno kvalitetno odrađuju", ističe Mirela Mikičević voditeljica Tvornice za preradu ribe Panona Mare u Čačincima.

Jedinstvena je to tvornica u ovom dijelu Europe, u sastavu PP Orahovica koja je članica Agro Invest Grupe i koja upravo ove godine obilježava svojih punih 10 godina rada. Osnovana je, naime, 2016.

"Jedinstveni smo po tome jer imamo zaokruženi proces 'od polja do stola', što znači da riba ne prolazi nepoznat put. Znamo gdje je uzgojena, u kakvoj vodi raste, čime se hrani, kada je izlovljena, kako je prerađena i kako je zapakirana. Upravo ta povezanost polja, ribnjaka, hrane za ribu, prerade i tržišta pokazuje zašto je Panona Mare važan dio vertikalne integracije unutar Agro Invest Grupe", pojašnjava nam magistra inženjerka prehrambene tehnologije i voditeljica tvornice koja trenutno godišnje preradi oko 2.000 tona slatkovodne ribe različitih vrsta.

Za kupca sigurnost, za nas odgovornost

Vlastita sirovina jamči im sljedivost te kontrolu kvalitete jer u Čačince stiže riba koju sami uzgajaju na jednom od devet ribnjaka diljem Hrvatske.

Riba nastala iz vlastitog matičnog jata, u čistoj vodi koja stiže s Papuka, Psunja i Moslavačke gore, iz okolnih čistih rijeka i jezera te hranjena žitaricama s vlastitih polja.

"Za kupca je to sigurnost, a za nas odgovornost", naglašava.

Od ličinke do konzumnog šarana - bili smo u izlovu na ribnjaku Grudnjak

Sama proizvodnja, dakako, prati HACCP sustav za kontrolu sigurnosti hrane, posjeduju i certifikat IFS Food, međunarodno priznatu normu za sigurnost i kvalitetu hrane, a njihov brend Panona Mare nosi i oznake domaćeg podrijetla poput "Izvorno Hrvatsko", "Riba Hrvatske - jedi što vrijedi", "Živjeti zdravo", "Odabrale mame"...

Završna karika kontroliranog lanca

Kupcima je pritom dostupan bogat program: očišćena riba, odresci, fileti, smrznuti i panirani proizvodi poput Fishchipsa i Fishnuggetsa te delikatese od dimljenog šarana.

"Tako da mi ne govorimo samo o preradi, nego o završnoj karici jednog kontroliranog lanca”, ističe.

Primarna vrsta i najveća proizvodnja temelji se na šaranu kojeg slijede tolstolobik, amur, som te u zadnje vrijeme i afrički som kojega je tržište odlično prihvatilo zbog mesa blagog okusa i s vrlo malo kostiju, punog proteina..

Na dnevnoj bazi, u smjeni od osam sati, mogu preraditi 10 do 15 tona ribe. Ovisno, naravno, o kojoj se vrsti proizvoda radi i narudžbama jer ova proizvodnja ima jak sezonalni karakter. Najviše je tradicionalno posla oko Božića i Uskrsa kada se traži svježi program - očišćeni šarani, odresci i fileti, no kapaciteti tvornice uvijek se pune i sve traženijim paniranim programom kojim su osvojili domaće i strano tržište.

Panona Mare, naime, u proteklom je desetljeću modernizirala proizvodnju te nadogradila asortiman. U počecima se većina posla obavljala ručno, imala samo svježi program te su bili i puno manji kapaciteti prerade.

"Sad je to ozbiljno proizvodnja, moderna tehnologija i strojevi koji smanjuju ručni rad kako bi se radnicima što više olakšao rad", navodi naša sugovornica naglašavajući da se općenito u prehrambenoj industriji često ističe tehnologija, a zaboravi na ljude.

Tehnologija je bitna, ali ljudi su ti koji prave razliku

Upravo to je ono što žele promijeniti i ukazati na ključnu kariku poslovanja.

"Tehnologija je bitna, ali ljudi su ti koji svaki dan naprave razliku. Prerada ribe ne trpi improvizaciju", ističe.

Osjetljiva je namirnica, sve mora biti brzo, čisto i kontrolirano. Temperatura na kojoj se radi je niska zato što čuvaju svježinu proizvoda, a higijena nije formalnost, nego temelj posla.

Naime, propisana temperatura je ispod 12 stupnjeva Celzijevih. U pravilo je to i dosta niže te se neki dijelovi procesa rade na temperaturama od nula do četiri, sve kako bi se dobio zdravstveno siguran proizvod za krajnjeg kupca. U hladnjačama je temperatura i do -25 stupnjeva.

"Ovo je zahtjevan, ali je posao koji ima smisao. Proizvodimo domaću hranu, radimo u sustavu koji kontrolira cijeli put proizvoda i gradimo tim u kojem je važno da se ljudi osjećaju poštovano. U pogonu mora biti hladno zbog proizvoda, ali odnos među ljudima mora biti korektan i topao", napominje voditeljica.

Nema malih poslova - svaki detalj je važan

Dodaje da možda krajnji potrošači ni ne znaju koliko je ovo precizan posao te da u ovakvoj proizvodnji svatko ima svoju ulogu: u obradi, pakiranju, skladištu, kvaliteti, održavanju. Drži da kada svi razumiju svoj dio posla, pogon radi mirnije, a ljudi se osjećaju sigurnije.

"I zato uvijek kažem da u tvornici nema malih poslova – svaki detalj je važan. Želimo da ljudi razumiju proces, da se osjećaju sigurno i da vide smisao u poslu koji rade. Kad se netko vrati sezonu za sezonom, to nam je najbolji znak da idemo u dobrom smjeru", naglašava.

Tvornica te sama PP Orahovica puno je učinila i na popularizaciji slatkovodne ribe i ukazivanju koliko je ona zdrav, svjež, domaći proizvod. Nažalost, službeni podaci govore da Hrvati na godišnjoj razini po glavi stanovnika pojedu tek 1,3-1,5 kg slatkovodne ribe.

Zajedno s morskom, prosjek nam je 23 kg/stanovniku, a primjerice u Portugalu preko 50 kg ribe godišnje. Međutim, oni su ju uveli u vrtiće, u škole, na fakultete, u bolnice, domove za starije. Kod nas je to još uvijek izostalo.

Raste domaći uzgoj kvalitetne ribe, ali za nju nema mjesta u studentskim menzama?!

"Moramo krenuti od sebe, učiti djecu da trebaju jesti ribu. I sama sam majka dvoje djece te smo ju suprug i ja uveli srijedom i petkom. Oni su to odlično prihvatili, znaju što je ta dva dana na meniju", smije se dodajući da je bitno isticati vrijednost zdravih proteina i sadržaja omega masnih kiselina koje ova namirnica sadrži. Dakle, koliko je važna za uravnoteženu prehranu, pogotovo kad su djeca u pitanju.

"Nebitno morska ili slatkovodna s tim da je naravno bolje za nas ako jedu slatkovodnu", dodaje uz smiješak.

Fishchips, Fishnuggetsi, fileti, odresci i delikatese

Riješili su u tvornici i "problem" kostiju koji nam je često izgovor zašto posežemo za drugom vrstom mesa. Usto, kroz panirane su proizvode program prilagodili tržištu, posebice djeci i načinu na koje oni vole jesti proizvode.

Ukratko, Fishchips, Fishnuggetsi, fileti, odresci i delikatese pokazuju da domaća slatkovodna riba može biti praktična, moderna i ukusna. Time, naglašava, ne čuvaju samo tradiciju, nego je prilagođavaju današnjem potrošaču.

Bitno je istaknuti i da se njihovi Fishnuggetski rade od fileta. Važno im je, ističe, da se panirani smrznuti program radi od fileta slatkovodne ribe, a ne od nus proizvoda, što je čest slučaj u industriji. Fishchips i Fishnuggetsi nastali su kao odgovor na navike suvremenih potrošača – brzo se pripremaju, djeca ih lakše prihvaćaju, a obiteljima omogućuju da ribu češće uvedu u jelovnik.

"Naravno, svježa riba ostaje izbor za one koji je vole pripremati, no panirani program ima važnu ulogu jer ribu čini jednostavnijom i pristupačnijom djeci i obiteljima", objašnjava.

Temelj zdravog poslovanja zajednice

Ujedno, imaju delikatesni program koji sadrži i namaze od svježeg i dimljenog šarana, a cjelokupnu kvalitetu prepoznali su i potrošači van naših granica. Uz susjedne države, Srbiju i BiH, Panona Mare proizvode izvoze u Rumunjsku, Bugarsku, Litvu, Češku, Slovačku, Poljsku...

"Nema kvalitetne ribe bez kvalitetne vode, a naša prednost je čista voda koja se slijeva s Papuka, Psunja i Moslavačke Gore, iz okolnih čistih rijeka i jezera i tu razliku su potrošači prepoznali", ponosno navodi.

Dodaje nam da biti voditeljica ovakve proizvodnje znači imati veliki osjećaj odgovornosti, ali isto tako i ponosa.

"Gledajte, lokalna sam žena, odavde iz Orahovice i stvarno bih voljela da ljudi prepoznaju koliko je ovo svijetla i lijepa priča. Želim da shvate da im možemo ponuditi stabilan posao te da ova tvornica bude temelj zdravog poslovanja cijele zajednice", naglašava Mirela Mikičević.

Slavonija nije samo sirovina

Ujedno, dokaz je da se u malom mjestu može raditi proizvod koji ima visoku vrijednost i ide prema ozbiljnom tržištu.

"Znači da Slavonija nije samo sirovina, nego i prerada, znanje, tehnologija i radna mjesta", ističe.

Proizvodnja je uvijek dinamična, bit će izazova, bit će kvarova, ali jednostavno želi da se zaposlenici osjećaju sigurno, da mogu iznijeti ako imaju nekakvu ideju, načine na koji optimizirati proizvodnju pa dakako i neki problem.

"Znači, razgovor s radnicima, dogovaranje. Mislim da je to jedini način uspjeha naše tvornice", zaključuje uz naglasak da poštuju svakog radnika, bez obzira odakle dolazi. Važno je da svi razumiju standarde, sigurnost hrane i način rada.

"Dobar tim se gradi jasnim pravilima i međusobnim poštovanjem, a to imamo", zaključuje voditeljica.

^{*Sadržaj teksta isključiva je odgovornost PP Orahovice.}