Na RetroRibarskoj fešti u Medveji ćevapima zabranjen pristup

Dok se sunce polako spuštalo prema pučini, plaža u Medveji zamirisala je po češnjaku, svježem ružmarinu i plodovima mora. Posebnu pozornost toga je dana privukla smotra tradicijskih barki Liburnije koja je podsjetila na važnost ribarstva u životu ovog malog mjesta smještenog podno Učke u sustavu općine Lovran, i okolice.

Manifestacija koju organizira Udruga građana 'Za Medveju' okupila je brojne mještane i goste željne autentičnog domaćeg ugođaja. Sve se toga dana vrtjelo oko jednostavnosti i iskonskih okusa prijašnjih vremena, a koji danas ponovno sve više dobivaju na važnosti.

Program je započeo pripremom 'Vele buzari od pedoć' uz ponudu svježe ribe sa žara i tradicionalne 'Medvejanske marinade', pružajući posjetiteljima priliku da uživaju u autentičnim okusima liburnijskog kraja. Velik interes rezultirao je time da je sva pripremljena hrana rasprodana.

RetroRibarska sve popularnija

Kako navode iz Udruge, volonteri su se još jednom organizirali kako bi ”parićali ribu” i poslužili je onako kako su to nekad radili njihovi nonići. "Želimo oživet ono ča je gotovo nestalo - duh zajedništva maloga mjesta i naše stare užanci”, poručuju primjećujuči da je ribarska jako dobro prihvaćena.

Turisti posebno žele osjetiti miris ribe, a ne - primjerice - ćevapa, komentiraju članovi Udruge. Puno truda se ulaže jer treba svu tu ribu očistiti, pripremiti, pa volonteri moraju izdvojiti više dana za pripremu cijele manifestacije. Ribarsku posjeti veliki broj ljudi, a njih je malo - u samom mjestu je stotinjak stalnih stanovnika, no treba uzeti u obzir i da populacija stari. Mlađi su u turizmu ili ugostiteljstvu, eventualno ribarstvu, pa im je ljeto udarno.

András iz Mađarske rekao nam je da mu se jako sviđa ideja ribarske fešte. Poziva ljude da dođu i podupru lokalna događanja, posebno sumještane, ali i goste, jer je ovo jedinstveno iskustvo. Smatra da bi događaj trebao biti bolje promoviran kako bi više ljudi za njega saznalo. Iako treba priznati da je posjećenost bila iznimno dobra. András ističe kako je i hrana u okolnim restoranima sve bolja, kvaliteta raste, a cijene su slične kao na Balatonu.

Dagnje najbolje ljeti kada su mesnate

Jedno od najpopularnijih jela s dagnjama je buzara, jušno jelo koje predstavlja savršenu kombinaciju jednostavnih i domaćih sastojaka. Prije pripreme, dagnje je važno dobro očistiti, odnosno nožićem ili četkicom ukloniti nakupljene alge i priljepke s površine školjke, a zatim ukloniti 'bradu', djelić dagnje koji viri na spoju njezinih dviju strana, te isprati u hladnoj vodi.

U velikoj posudi na plaži u Medveji pripremale su se svježe dagnje uz dodatak domaćeg bijelog vina, obilja češnjaka i peršina, stvarajući bogat i mirisan umak. Vrijedni volonteri okretali su i tek ulovljenu ribu na žaru. Ovako jednostavno pečena, posoljena i zalivena s par kapi ulja i limuna mnogima je i najbolja. No, bilo je također onih koji su se zaželjeli ponuđene marinirane ribe.

Pedoći (dagnje) na buzaru izmislili su primorski ribari i težaci koji su koristili lako dostupne morske plodove i namirnice koje su imali pri ruci. Vrijedi napomenuti da je, iako su dostupne cijele godine, dagnje najbolje brati u ljetnim mjesecima kada su najmesnatije.

Kako pripremiti buzaru?

Samu buzaru moguće je pripremiti na dva načina, kao bijelu i crvenu. Za bijelu je uz dagnje potrebno maslinovo ulje, češnjak, peršin, bijelo vino te malo krušnih mrvica. U crvenu se dodaje još i luk te rajčica.

Priprema buzare počinje zagrijavanjem ulja na jačoj vatri i pirjanjem češnjaka. Kad češnjak zamiriše, dodaje mu se usitnjeni list peršina i dagnje koje ubrzo počnu puštati sokove. Ako nema dovoljno tekućine, dodaje se povrtni temeljac i nastavlja s pirjanjem uz tek povremeno miješanje.

Dagnje će se postupno početi otvarati, a kada većina bude otvorena, dodaje se bijelo vino. Nakon toga se još kratko kuhaju kako bi iz umaka ispario alkohol. Za zgušnjavanje umaka može se dodati malo krušnih mrvica, a za ljutinu se dodaje papar po želji.

Ribe ima, ali ne kao nekada

Crvena buzara priprema se na isti način, razlika je samo u usitnjenom luku koji se na maslinovu ulju kratko pirja prije samog češnjaka. Dodaju se i rajčice koje se pirjaju s dagnjama. Prije posluživanja dagnji na buzaru potrebno je ukloniti one školjke koje se nisu otvorile. Dagnje su naše najraširenije školjke, poznate još i kao pedoći, mušule, mušlje...

Član udruge 'Za Medveju' i ribar, Nikola Franković, bivši je vaterpolo reprezentativac i olimpijac koji je jednoga dana odlučio zatvoriti sportsku priču i krenuti u ribarstvo. Cijeli život je vezan uz more, nonići su mu bili ribari, tata također, a i stričevi, priča nam. On je znao već nakon srednje škole da će u životu to isto raditi.

Od mora do stola - podijeljeno više od 800 porcija tuna burgera svježe ulovljene ribe

Nikola je, kaže, najsretniji na moru, a na pitanje kakvo je stanje ribljeg fonda, odgovara da su promjene očite, iako se ne može reći da ribe nema. No, da bi ju se ulovilo, treba na more izlaziti svaki dan kada je dozvoljeno isplovljavanje. Nekada je bilo puno više ribe, ali danas su daleko bolji alati. Prije su ribari bacili nekoliko stotina mreža ili bi na sto udica ulovili isto ili više ribe, dok danas za tu količinu treba biti takoreći cijeli dan na moru.

Ćevapčićima zabranjen pristup

Claudia Jedriško, predsjednica Udruge građana Za Medveju, ističe kako je cilj obnoviti tradiciju pučkih ribarskih fešti koje su se organizirale u vrijeme njenog djetinjstva, prije nekih pola stoljeća. Tada su se okupljali mještani i prijatelji Medveje; u međuvremenu je ta tradicija zamrla.

"Druge koje se održavaju su svašta nešto samo ne ribarske, neki ih nazivaju i 'ćevapčić fešte'. Kod nas tako nešto nema pristupa”, govori uz smijeh. Dodaje da je sve prije pet godina pokrenula Danijela Mioč Rubeša koja je i osnovala udrugu, dok je Claudia preuzela uzde prije tri godine.

"Cilj nam je okupiti mještane kako bi zajednički sudjelovali u događanjima i obnoviti stare običaje, prisjetiti se starih jela. Ljudi to traže - buzaru od pedoća su danas jako naručivali. Osim toga je i vrlo atraktivno gledati njenu pripremu”, komentira.

Gastronomska priča savršeno se sljubila s pomorskom baštinom - posjetitelji su u predvečerje uživali u smotri tradicijskih barki odajući počast negdašnjim ribarima. Zaplovio je i kvarnerski guc, mala tradicijska drvena brodica.

Danas ih još ima zahvaljujući obnovi i smotrama u obližnjoj Mošćeničkoj Dragi. Kvarnerski guc prepoznatljiv je po zaobljenom trupu, zašiljenim krajevima te ravnoj statvi na pramcu i krmi. Služio je za ribolov i prijevoz ljudi i tereta između obalnih mjesta.

Svaka tombola dobitna

U suton se za dobru feštu pobrinuo Trio Vox, potvrdivši da dobra hrana i pjesma odlično čuvaju duh zajedništva malog mjesta. Ovogodišnju RetroRibarsku obilježili su tako sjajna atmosfera, brojni posjetitelji i zadovoljni gosti, potvrđujući da je riječ o manifestaciji koja uspješno čuva ribarsku tradiciju i lokalne običaje, istovremeno obogaćujući ljetnu turističku ponudu Liburnije.

Organizator manifestacije bila je Udruga građana Za Medveju, uz financijsku potporu Općine Lovran, Turističke zajednice općine Lovran, Turističke zajednice Kvarnera i Mjesnog odbora Medveja.

"Organizacija se bazira na volonterskom radu članova udruge s time da nam je financijski to preveliki zalogaj, no srećom imamo s te strane pomoć. A radom uskaču pomoći i članovi mjesnog odbora”, ističe predsjednica Udruge.

Spomenimo za kraj kako je dodatno uzbuđenje donijelo tradicionalno izvlačenje tombole koje je privuklo veliki broj sudionika. Svake godine imaju vrlo bogatu tombolu od koje sve dobivaju - većina nagrada su donacije lokalnih poduzetnika iz Medveje, Lovrana, Opatije i okolice.

RetroRibarska Medveja 2026 još je jednom potvrdila svoj status iznimne manifestacije - brojni mještani i posjetitelji ispunili su plažu kako bi uživali u spoju ribarske tradicije, domaće gastronomije i zabavnog programa. S nestrpljenjem očekujemo sljedeću.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor