Hrvatsko ribarstvo mijenja smjer: Ulov pada, akvakultura više nego udvostručena

U šest godina hrvatski morski ulov pao je s oko 62.000 na 42.000 tona, dok je akvakultura u deset godina više nego udvostručila proizvodnju. Iza tih brojki krije se velika promjena strukture domaćeg ribarstva - manje ulova iz mora, strože upravljanje ribljim stokovima, ali i sve veća proizvodnja iz uzgoja.

Pokazuju to podaci iz najnovijeg detaljnog izvješća Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Ono pokazuje da se sektor istodobno suočava s padom količine ulova i sve strožim pravilima upravljanja ribljim fondom, dok akvakultura bilježi kontinuirani desetogodišnji rast. Velika europska ulaganja pritom obuhvaćaju gotovo cijeli sektor, od flote i ribarskih luka do uzgajališta i prerade.

Struktura domaće flote

Posebno je zanimljiva struktura domaće flote. Ribolov pasivnim alatima, poput stajačica, udičarskih alata i vrša, čini čak 88% aktivne flote, ali ostvaruje tek 3% ukupnog iskrcaja. Istodobno sudjeluje s 21% ukupne vrijednosti prve prodaje. U 2024. tim je alatima ulovljeno 2.223 tone ribe, 2% manje nego godinu ranije, no vrijednost iskrcaja porasla je 4%, na više od 11,5 milijuna eura.

Sasvim je drukčija slika kod plivaričarskog ribolova male plave ribe. Sa samo 3% flote ostvaruje 87% ukupnog iskrcaja i 46% vrijednosti prve prodaje. Upravo je taj segment pod sve snažnijim regulatornim pritiskom. Nakon postupnog smanjivanja ulova posljednjih godina, od 2025. godine uveden je stroži kvotni sustav. Hrvatskoj je dodijeljeno 36.267,45 tona srdele i 10.608,3 tona inćuna.

Razlog su stanje ribljih stokova i znanstvene procjene. Inćun je u stanju prelova, dok je srdela istodobno prelovljena i u prelovu, a njezina se biomasa približava sigurnosnoj granici. Zbog toga se traži daljnje smanjenje ribolovne smrtnosti.

Posljedice su vidljive i u ukupnim podacima. Količina ulova morskih organizama pala je s oko 62.000 tona 2019. godine na 42.000 tona u 2024. godini. Samo u posljednjoj godini pad je iznosio 23,6%. Vrijednost ulova pritom se smanjila znatno manje, 9,6%, što pokazuje da veće tržišne cijene dijelom ublažavaju posljedice manjeg fizičkog ulova.

Stotine milijuna eura za promjenu sektora

Dok se ulov iz mora smanjuje, domaća marikultura bilježi gotovo suprotan trend. U razdoblju od 2014. do 2024. godine proizvodnja je povećana za 112%, dok je njezina vrijednost porasla čak 178%. U 2024. godini proizvedeno je 24.940 tona ribe i drugih organizama, vrijednih 181,7 milijuna eura.

U sektoru djeluje 145 proizvođača na 424 uzgajališta, a izravno zapošljava oko 1.050 radnika. Rast akvakulture sve je važniji i za ukupnu poziciju sektora na tržištu. Proizvodnja marikulture i prerada ribe omogućile su Hrvatskoj da u 2024. godini ostvari pozitivan vanjskotrgovinski saldo proizvoda ribarstva od 4,6 milijuna eura.

Jadran se mijenja: Znanstvenici prate nove morske stanovnike

Važan dio transformacije financiran je novcem Europske unije. Za ribarstvo i akvakulturu u razdoblju 2014.-2020. bilo je alocirano 348,8 milijuna eura, dok je za razdoblje 2021.-2027. predviđeno ukupno 381,8 milijuna eura.

U prethodnom programu korisnicima je dodijeljeno više od 381,5 milijuna eura, a isplaćeno gotovo 315 milijuna. U novom programu do sada je dodijeljeno 183,1 milijun eura, uz 37 raspisanih natječaja vrijednih 278,3 milijuna eura.

Ulaganja mijenjaju sektor i tržište rada

Ulaganja su obuhvatila gotovo cijeli lanac - od flote i ribarskih luka do uzgajališta i prerade. Poboljšani su uvjeti rada na 300 ribarskih plovila, izgrađeno ili modernizirano osam ribarskih luka i iskrcajnih mjesta, dok je u akvakulturi financirano 80 uzgajivača i sedam novih uzgajališta. U sektoru prerade izgrađeno je šest novih pogona, a 47 postojećih potpuno je modernizirano.

Promjena se vidi i na tržištu rada. U akvakulturi je broj zaposlenih povećan s 1.242 u 2016. na rekordnih 1.690 u 2023. godini, dok je u morskom ribolovu u istom razdoblju porastao s 7.227 na 8.987.

Sektor tako ulazi u razdoblje u kojem se smanjenje ribolovnog pritiska mora uskladiti s gospodarskim interesima. Dok kvote i zaštita ribljih stokova ograničavaju tradicionalni ulov, rast akvakulture, ulaganja i europsko financiranje otvaraju prostor za novu strukturu.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor