Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ribarstvo u RH
  • 25.02.2023. 13:30

Gdje smo s ribarskom flotom i samim sektorom? Za rezanje prijavljeno 90 brodova

Domaću ribolovnu flotu čine i brodovi sagrađeni prije više od 100 godina, čulo se na sjednici saborskog Odbora za poljoprivredu.

Foto: Boris Stanić (ilustracija)
  • 1.733
  • 135
  • 0

Zbog ogromnog viška kapaciteta u domaćem plivaličarskom i koćarskom ribolovu na Jadranu, čija flota iznosi 540 ribolovnih brodova, za scraping, odnosno rezanje brodova, prijavljeno je njih čak 90, čulo se na sjednici saborskog Odbora za poljoprivredu, gdje su se koplja lomila oko zakonske podloge za akvakulturu i ribarstvo.

"Od 2014. do 2021. godine, smanjen je broj ribara na Jadranu za 1.170, a imamo sve veći broj vezanih ribarskih brodova, koji više ne love ribu", kazala je uvodno predsjednica Odbora Marijana Petir, te dodala da se ukupni ulov u 2021. godini smanjio za 5,1 posto u odnosu na godinu dana ranije.   

Ne treba rezati brodove mlađe od 30 godina 

Vanjski član odbora, Petar Baranović drži da nikako ne bi trebalo rezati brodove mlađe od 30 godina, jer ćemo na taj način ostati bez mogućnosti ribolova na otvorenom moru, dok je onaj unutrašnji, bliže obali, ionako već preopterećen, pa se godišnja kvota od 70.000 tona, planira smanjiti.

Kako se čulo, domaću ribolovnu flotu čine i brodovi sagrađeni prije više od 100 godina, neki od njih su iz 1908. godine, pa ne treba čuditi što se događaju i nesreće na otvorenom moru, kada se ribari moraju boriti i za goli  život. Prosječna starost hrvatske ribolovne flote iznosi 38 godina, dok su brodovi u Italiji u prosjeku stari 34 godine, Španjolskoj 36 godina, kao i u oni u Portugalu.

Osim toga, hrvatske ribare, kaže, muči i nelojalna konkurencija smrznute ribe iz uvoza, koju trgovci, kao i glavonošce, lignje i hobotnice, preko noći, izvlače iz hladnjača i prodaju pod svježu, dok oni nemaju kupaca na peškarijama. Tu su i administrativne barijere, jer već dvije godine, za programsko razdoblje 2021-2027. godina, čekaju isplatu naknade za lovostaj i trajnu obustavu ribolova. Nadalje, čak 30 pravilnika bi trebalo donijeti Ministarstvo poljoprivrede u narednih šest mjeseci, što drži ”nemogućom misijom”.

O stanju u ribarstvu razgovaralo se na saborskom odboru (Foto: M. Petković)

Što se tiče marikulture, Baranović napominje da raste uzgoj orade i brancina, te da uzgoj morske ribe raste godišnje po stopi od 28 posto, što znači da 2021. godine proizvedeno 4.800 tona morske ribe, koju prati i veća potrošnja, koja je 2021. godine iznosila 3.580,299,91 kg. Drugim riječima, turisti su pojeli preko tri tisuće tona morske ribe, a u prvom redu preferiraju plavu ribu i glavonošce kao što su lignje, sipe i hobotnice. No, zakonodavac najavljuje smanjenje ulova morske ribe, koja je prošle godine iznosila u vrijednosti 470 milijuna kuna.  

Uzgoj pastrve stao na 400 tona

U prosjeku druge mediteranske zemlje, imale su pad izlova u prosjeku 16 posto. Primjerice, Italija 37 posto, Španjolska  20 posto, Grčka 17 posto. To znači da onaj tko je više uništavao zajedničke morske resurse, mora i više platiti, a hrvatski koćarski ribolov na godišnjem nivou iznosi 3.500 do 3.800 tona. Dakle, potrošnja morske ribe, prije svega zahvaljujući turizmu, bilježi rekordne iznose, dok pada one slatkovodne, posebno pastrve, i to pored znatnih vodenih resursa za njezin uzgoj. Statistika je zabilježila rast šaranskih ribnjaka za 1.062 ha, dok  je pastrvne izlovljeno manje za 41 tonu, iako rastu površine u eksploataciji.

S druge strane, već 15 godina stoji uzgoj pastrve na 400 tona, iako su njezine tržišne mogućnosti 2.000 tona. No, slabo se jede, ali i lovi slatkovodna riba. Svijet je i tu otišao naprijed, ali i zemlje u našem okruženju, kao što je BiH, od kuda se uvozi subvencirana pastrva, kao i ona uzgojena iz Italiji u toplome moru, što se održava na njezinu kvalitetu. 

Povećana potrošnja ribe na 3,2 kg 

Član odbora Stipan Šašlin, istaknuo je da nismo samodostatni u proizvodnji slatkovodne ribe. Uz to, istaknuto je da morska nije cjenovno dostupna domaćim potrošačima, iako je prosječna godišnja potrošnja ribe po stanovniku povećana sa 2,5 kg iz 2018. na 3,2 kg u 2021. godini.   

"Država je na ime odštete za pojedenu ribu od kormorana isplatila 20 milijuna kuna ili oko tri milijuna eura, te se naknada i dalje može dobiti", istaknuo je državni tajnik Zdravko Tušek, te dodao da će se do 2027. godine, za razvoj sektora ribarstva i akvakulture u RH, iz programa koji je već odobrila EK i one se provodi, izdvojiti 348,1 milijuna eura.

Pada proizvodnja slatkovodne ribe (Foto: G. Gazdek)

Odgovarajući na upite, Tušek je kazao da će u naredna dva mjeseca za akvakulturu, odnosno preradu ribe za tržište, biti isplaćeno 350 milijuna kuna. 


Tagovi

Ribarstvo Scraping Rezanje brodova Ribolovna flota Stanje sektora Riba Marijana Petir Petar Baranović Zdravko Tušek


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dobar dan, ako bi tko mogao da pomogne kako da spasim ovaj cvijet? Danas sam uocila smedje mrlje, odmah sam izbacila zemlju, bili su crvi u njoj, oprala korijenje, posudu, i s novom, cistom zemljom zasadila.. Sto ce biti sada, plasim se da... Više [+]