Danski ribolovci rade veliku štetu prekomjernim izlovom ribe, a posebno je ugrožen baltički bakalar. Zbog toga je pokrenuta kampanja "Naša riba".
"Danska je postala najgori počinitelj prekomjernog izlova ribe na Baltiku tijekom posljednjih godina i predstavlja ozbiljnu opasnost čitavim vrstama kao što je baltički bakalar", upozorava Rebecca Hubbard, direktorica program "Naša riba", nevladine organizacije koja radi na zaustavljanju prekomjernog ribolova, ali i rasipničkog bacanja ribe te traži od vlada Europske unije transparentno i održivo upravljanje europskim ribarstvom.
U sklopu ovog programa početkom listopada se šest danskih najpoznatijih glumaca pojavilo u nacionalnim medijima, goli golcati s kapitalcem baltičkog bakalara, ali i drugih riba.
Tom kampanjom Thure Lindhardt, Trine Dyrholm, Iben Hjejle, Lars Brygmann, Natalie Madueno i Nicolas Bro traže od danske vlade da popravi štetu zbog prekomjernog izlova ribe koje se događa godinama te da provodi zakone koji se tiču održavanju ribljih zaliha i morskog okoliša, navodi Euroactiv.
Tijekom 2013. godine u danskom ministarstvu za ribarstvo dogovoreno je kako će prekomjerni izvoz ribe biti prekinut 2015., najkasnije 2020. godine. Prvu priliku su propustili i pitanje je hoće li u naumu uspjeti do sebi zadane posljednje.
Prema nedavnom izvješću New Economics Foundation koja se bavi praksom prekomjernog izlova ribe među državama članicama EU, Danaska je vodeća u izlovu u posljednje tri godine što je najgori rezultat ikad.
Zalihe baltičkog bakalara su u ozbiljnoj opasnosti posljednjeg desetljeća. Na svom vrhuncu, 1984. godine, ribari su izlovljavali 440.000 tona baltičkog bakalara godišnje, a danas izlove manje od 40.000 tona godišnje. Prije devet godina baltički je bakalar bio na rubu kolapsa, a nakon toga se krenuo oporavljati, ali vrlo sporo zbog niske razine reprodukcije.
Zašto se ovo događa? Pojašnjenje je vrlo jednostavno. EU ministri ribarstva konstantno postavljaju granice za ribolov daleko iznad onoga što znanstvenici savjetuju kao biološko održivo. Istina, biološka održivost ne prati ekonomsku održivost, ali kakve koristi od toga kada je ribe za ulov ostalo tako malo.
Jedan od razloga je i što se odbija korištenje selektivne ribolovne prakse. Odnosno, lovi se sva riba, a zatim se odbacuje višak. Iako je takvo odbacivanje zabranjeno na Baltičkom moru od 2015. godine, takva se praksa bacanja viška i dalje nastavlja ilegalno.
Dakle, ovo treba biti jedno od gorućih pitanja ministara za ribarstvo u Europskoj uniji.
Tagovi
Autorica
Panona Mare: Vrijeme je da slatkovodna riba dobije mjesto koje zaslužuje
Brudet kuhalo 17 ekipa: Posjetitelji izabrali neočekivanog pobjednika
U potrazi za živim plemenitim periskama – kritično ugroženom vrstom
Budućnost ribarstva i novi ZPP nakon 2027. među glavnim temama sastanka ministara EU-a
Brudet kuhalo 17 ekipa: Posjetitelji izabrali neočekivanog pobjednika
U potrazi za živim plemenitim periskama – kritično ugroženom vrstom
Panona Mare: Vrijeme je da slatkovodna riba dobije mjesto koje zaslužuje
Budućnost ribarstva i novi ZPP nakon 2027. među glavnim temama sastanka ministara EU-a
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+]
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+]
