Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Žitne hrđe
  • 30.04.2020. 07:30

Žitne hrđe: Kako ih prepoznati i koje su mjere zaštite?

U našem podneblju na pšenici se pojavljuju tri vrste hrđe: crna, smeđa i žuta. Važno je pratiti simptome i obaviti zaštitu na vrijeme.

Foto: Flickr/ CIMMYT
  • 5.620
  • 100
  • 0

U našem se podneblju na pšenici pojavljuju tri hrđe: crna, smeđa i žuta. Crna je stoljećima bila najčešća bolest pšenica, a posljednjih 50-ak godina gotovo da je i nema u Hrvatskoj. Kod nas se najčešća javlja smeđa, a žuta se ne pojavljuje svake godine pa njena pojava može iznenaditi ratare koji zakasne sa zaštitom.

Crna žitna hrđa se javlja rijetko i pred kraj vegetacije

Puccinia graminis je uzročnik crne žitne hrđe, a to je jedna od najstarijih bolesti žitarica. Ona napada sve žitarice (pšenica, raž, pšenoraži, ječam, zob i druge biljke iz porodice Poaceae), a u zadnje vrijeme se kod nas javlja rijetko. Treba napomenuti da su prosječni svjetsku gubitci prinosa od ove bolesti samo 10% što daje do znanja da se rijetko javlja i da nije jako opasna.

Simptomi su pretežno vidljivi na stabljici po čemu fitopatolozi često ovu bolest nazivaju stabljična hrđa. Naziv crna potječe od boje teliosorusa koji se javljaju na domaćinu pred kraj vegetacije. Osim stabljike, simptomi su vidljivi i na rukavcima lista, plojci i klasovima. Bolest se rijetko javlja na zrnu u mliječnoj zriobi.

Javlja se kasnije u odnosu na ostale jer su joj i optimalne temperature za infekciju nešto više, oko 30°C uz visoku vlagu zraka.

Smeđa je najznačajnija hrđa strnih žitarica

Puccinia recondita je uzročnik smeđe hrđe pšenice koja se još se naziva i lisna. Javlja se svake godine i u gotovo svim područjima uzgoja pa je samim time i najznačajnija hrđa strnih žitarica. Bolest podjednako napada i ozimu i jaru pšenicu, a s obzirom da su za njen razvoj potrebne nešto više temperature, jači napad se može očekivati kod genotipova koji imaju dužu vegetaciju.  

Pojavile se bolesti na ječmu i pšenici: Ratari, kakvo je stanje usjeva?

Ovaj uzročnik napada prvenstveno list, rjeđe rukavac lista, rijetko stabljiku i to ispod klasa, a iznimno rijetko osje i pljeve. List se može zaraziti tijekom čitave vegetacije i to dok je zelen. Kada su napadnute mlade biljke u jesen odmah nakon što izniknu, tada imaju slabije razvijen korijen, slabije busaju i manje su otporne na niske temperature, a njihovi klasovi imaju manje zrna koji su lošije kakvoće.

Karakterističan simptom na gornjoj i donjoj strani listova je pojava nepravilno razbacanih smeđih točkica veličina između 0,5 i 2mm koji izgledom podsjećaju na jastučiće. Krajem vegetacije, kako list odumire njihova boja se mijenja u crnu, a jako zaraženo lišće se suši. Optimalne temperature za infekciju su oko 20°C uz visoku vlagu zraka.

Žuta hrđa se javlja najranije u vegetaciji

Puccinia striformis je uzročnik žute ili crtičave hrđe, a zaražava sve strne žitarice dok najveće štete nanosi pšenici. Iako bolest zaražava prvenstveno listove, posebnu pozornost treba obratiti na zarazu klasova koja može uzrokovati gubitke prinosa veće od 20%. Kod nas se ova bolest javlja povremeno i obično ne čini značajne štete.

Simptomi se najčešće uočavaju na plojci listova i pljevama, a rijetko su zaraženi rukavci listova i vlati. Tipičan simptom su žute pruge na plojci listova, a u povoljnim uvjetima pruge mogu biti duge i do 10 cm. Simptomi se prvo uočavaju na donjim listovima s kojih se šire i na gornje.

Optimalni uvjeti za zarazu su visoka vlaga u trajanju između 4 i 6 sati i temperature od 10 do 15°C zbog kojih možemo zaključiti da se ova hrđa javlja najranije.

Mjere zaštite od hrđa

Glavna mjera suzbijanja hrđa, pogotovo kod crne žitne je sjetva tolerantnih sorata. Važno je sjetvu obaviti dezinficiranim sjemenom jer se ova bolest može prenjeti i njime. Također, treba suzbijati korove u usjevima jer su oni domaćini hrđama i mogu bit izvor zaraze.

Kada se bolest pojavi u jakom intenzitetu, moguća je primjena fungicida koji za tu namjenu imaju dozvolu, a možete ih pronaći ovdje. Neka sredstava koja se koriste za suzbijanje pepelnice i pjegavosti lista djeluju i na hrđe pa se preporuča koristite njih jer imaju sinergijsko djelovanje.

Stručnjaci preporučuju ratarima da češće obilaze parcele, a ako su simptomi prisutni na više od 10% biljaka do faze prvog koljenca tada treba provesti mjere zaštite. Ukoliko taj prag nije dostignut, savjetuje se praćenje kako bi se spriječilo dalje širenje simptoma koje ne treba dozvoliti iznad prvog lista drugog koljenca. Ako se utvrdi prisustvo simptoma hrđe pšenice na prvom listu drugog koljenca, na više od 10% biljaka, proizvođačima se savjetuje da počnu obavljanje fungicidnog tretmana.

Foto: Flickr licenca CC


Tagovi

Crna žitna hrđa Puccinia graminis Smeđa hrđa pšenice Puccinia recondita Žuta hrđa Puccinia striformis Hrđe žitarica Bolest žitarica


Autorica

Martina Pavlović

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Nedjeljni obilazak polja ;)