Pretraga tekstova
Povoljni uvjeti stvorili su mogućnost razvoja gljivičnih bolesti na žitaricama, uočite simptome na vrijeme.
Na ozimom ječmu i pšenici vremenski su uvjeti doveli do razvoja triju bolesti, a riječ je o sivoj (Rhynchosporium secalis) i mrežastoj pjegavosti ječma (Pyrenophora teres) te pepelnici (Erysipe graminis).
Kod mrežaste pjegavosti na listu nastaju tamnosmeđe pruge, paralelne s rubom, a između lista nastaju poprečne nekroze, što daje mrežast izgled napadnutom dijelu biljke.
Na ječmu je utvđen još jedan tip povezan s ovom gljivicom, ali bez mreže između pojedinačnih pjega koju fitopatolozi nazivaju točkasta pjegavost. Osim na plojci, simptomi nastaju na rukavcima, vlati, ali i na zrnu.
Optimalni uvjeti za infekciju su temperature između 15 i 25°C i visoka vlaga zraka tijekom 10 do 30 sati.
Siva pjegavost najčešće zaražava ozimi ječam, a nešto rjeđe jari ječam, raž, zob i pšenicu. Na plojci i rukavcima lista, a kasnije na klasu pojave se izdužene pjege. One su u početku vodenaste, svijetlo zeleno sive ili plavičasto sive boje. Kako bolest napreduje, tako se i tkivo u središtu pjega suši i postaje blijedo. Njezin rub je neravan i tamno smeđe do ljubičaste boje, a oko njega se ponekad javljaju klorotične zone.
U povoljnim uvjetima pjege se spajaju i tvore veće nekrotične lezije, lišće se suši i izgleda kao da je spaljeno. Optimalne temperature za infekciju su od 10 do 20°C, a potrebna je i visoka vlaga zraka.
Preventivne, agrotehničke mjere mogu značajno smanjiti intenzitet bolesti, a to podrazumijeva plodored od najmanje dvije godine kao i zaoravanje biljnih ostataka. Također treba voditi računa o gnojidbi jer pojačana gnojidba dušikom dovodi do osjetljivosti ječma na infekciju.
Prilikom sjetve treba se koristiti zdravo sjeme i otporne sorte. Prema nekim izvorima ozimi ječam treba štititi fungicidima ako se bolest pojavi prije prvog koljenca te ako zahvati 1% površine na gornja tri lista.
Zaštita se provodi istovremeno za sve lisne bolesti, a prema FIS bazi dozvoljene insekticide za zaštitu od sive i mrežaste pjegavosti potražite ovdje.
Pepelnica se smatra jednom od glavnih bolesti pšenice u središnjoj, sjevernoj i zapadnoj Europi. Od žitarica najviše zaražava pšenicu i ječam. Rane infekcije smanjuju rast korijena do 50%, a zaražene biljke slabije busaju i imaju usporen rast vlati te manji broj klasova. Također, ona smanjuje sadržaj škroba i proteina u zrnu.
Simptomi pepelnice su kod svih strnih žita veoma slični. Na listovima, ali i na ostalim zelenim dijelovima uočavaju se malene bjeličaste nakupine brašnjavog izgleda. One se prvo vide na donjem lišću i prizemnom dijelu vlati. Boja prevlake se kasnije mijenja u svijetlo sivu i na kraju postaje svijetlo smeđa.
S donje strane lišća, kada kiša ispere prevlaku, vide se sitne pjege koje ponekad mogu otežati prepoznavanje ove bolesti. Infekcija se odvija u širokom rasponu temperatura od 5 pa do 30°C, a optimalne su od 15 do 20°C.
Agrotehničke mjere mogu utjecati na pojavu i intenzitet ove bolesti. Gusta sjetva, obilna gnojidba dušikom, uzgoj niskih sorata mogu biti čimbenici jačeg razvoja bolesti. Važno je sijati otporne sorte, a što se tiče kemijske zaštite dozvoljene fungicide potražite ovdje.
Autorica
Više [+]
Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja i članica Društva agrarnih novinara Hrvatske. Aktivno djeluje u području agrara kroz struku, medije i projekte.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Minimalistički prikaz baranjskog polja iz zraka. #RuralFoto #priroda
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Vau! Podsjetilo me na one stare šokačke ponjave, zelene prošarane zlatnim, kao nekakav karo uzorak. Vau! Podsjetilo me na one stare šokačke ponjave, zelene prošarane zlatnim, kao nekakav karo uzorak.