Zelena gnojidba: Rauola se sije postrno jer je vrlo otporna na sušu

Zelena gnojidba ili sideracija predstavlja postupak unošenja nadzemne zelene mase različitih biljnih vrsta u tlo. Uz organsku i mineralnu gnojidbu, upotrebu stajnjaka, komposta i održavanje plodoreda, ona pomaže očuvanju kvalitete tla i poboljšavanja njegove plodnosti. Provodi se na zemljištima koja uz slabu opskrbljenost humusom imaju i loše vodozračne odnose.

U tu se svrhu često koriste leguminozni siderati kao što su crvena i bijela djetelina, lupina, grahorica ili neleguminozne repice, gorušica, uljana rotkva, facelija, heljda i druge. 

Rauola je vrlo otporna na sušu

Jedna od mogućnosti je i upotreba rauole, jednogodišnje zeljaste biljke podrijetlom iz Njemačke. Rauola se zbog velike količine zelene mase i vretenastog korijena koji ujedno i rahli tlo, vrlo često koristi u svrhu zelene gnojidbe. Nerijetko u postrnoj sjetvi zbog velike otpornosti na sušu, a nastala je križanjem uljane repice i rotkve, navodi se u knjizi Postrne kulture - proizvodnja i korištenje (Sarajevo, 1984.).

S obzirom na to da uljana repica iz tla iznosi velike količine hraniva (otprilike 160 kg/h dušika, 80 kg/ha fosfora, 110 kg/ha kalija ) i minerala, a ovom vrstom gnojidbe se zaoravaju zeleni dijelovi biljaka, možemo sa sigurnošću reći da se veliki dio tih "iznesenih" elemenata opet vrati u tlo. Uz to, radi se o organskoj masi koja se ne ispire i služi kao hrana drugim biljkama, te obogaćuje tlo, poboljšava njegova svojstva, prvenstveno vodozračne odnose, njegovu strukturu.

Važnost zelene gnojidbe u poljoprivrednoj proizvodnji

Danas, kada je velika količina tla već oslabljena prvenstveno zbog uporabe pesticida, mineralnih gnojiva i teške mehanizacije, ali i narušena njegova plodnost, veliki broj poljoprivrednika okreće se zelenoj gnojidbi kao jednom od rješenja za njegov oporavak. 

Prije sjetve potrebna plitka obrada tla

Sijemo je potkraj kolovoza u redove s razmakom 20 – 30 cm na dubinu od 3cm. Utrošak sjemena iznosi 1,5 – 2 grama za 1m2 . Nakon sjetve potrebno je povaljati tlo radi dobrog nicanja biljaka. Njome proširujemo plodored, obogaćujemo tlo hranivima i sprječavamo širenje nematoda, bolesti, štetnika u monokulturi, smanjujem količinu korova jer ona brzo raste i na taj način pokriva površinu tla i sprječava rast korova. Na raspolaganju nam je već 50 – 60 dana nakon sjetve, a naraste 80 – 180 cm u visinu.

Suša Europi prijeti i ove godine?

Kako bi ju pravilno uzgojili, tlo je potrebno plitko obraditi. S obzirom da ima razvijen korijen, njegovim širenjem u tlu produbljuje se mekota, poboljšavaju se vodozračni odnosi, struktura tla, količina organskih tvari, itd.

Osim što se pokazala dobrim izborom za zelenu gnojidbu i duboko rahli tlo, ova biljka daje i velike prinose zelene mase, od 20 do 80 t/ha. Iz tog se razloga koristi i u ishrani stoke, osobito kod krava kojima povećava mliječnost i zdravstveno stanje te otpornost na bolesti. Primjenjuje se i u uzgoju voćnjaka, a dobre rezultate pokazala je i u ekološkoj proizvodnji.