Zbog lošije zarade sije se manje pšenice

Svjetska kriza na tržištu poljoprivrednih roba znatno je povećala proizvodnju uljarica u Hrvatskoj, pa je ove godine zasijano 87 posto više suncokreta i 71 posto uljane repice.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je ove godine zasijano dva posto više površina pod ratarskim kulturama, pri čemu je zabilježeno smanjenje površina pod pšenicom i šećernom repom, dok je kukuruz zasijan na osam posto više oranica.

Veća zarada od 5000 kuna

Poljoprivredni stručnjaci promjenu sjetvene strukture objašnjavaju boljom zaradom, a to se vidi upravo na uljaricama. Primjerice, uljana repica se ove godine otkupljivala po cijeni i do 3,5 kuna za kilogram, a lani je otkupna cijena iznosila 1,6 kuna. Prema gruboj računici, zarada seljaka na uljaricama ove je godine bila 5000 kuna veća po hektaru nego lani.

Višak kukuruza

Za razliku od uljarica koje su deficitarne jer ih se još ne proizvodi dovoljno za domaće potrebe, veće površine pod kukuruzom ove su godine izazvale problem i potrebu intervencije države.

U očekivanju da će dobro zaraditi na kukuruzu, koji je lani otkupljivan po cijeni od 1,5 kuna za kilogram, krenulo se u veću sjetvu. Situacija se okrenula, a sadašnja cijena je manja od 0,70 kuna. Niska cijena i višak proizvodnje utjecali su na to da pod pritiskom sela država poveća poticaj za 1000 kuna.