Završna zaštita klasja i vršnog lišća ozime pšenice!

Ove smo sezone već tijekom mjeseca ožujka (10.3.2014.) i početkom travnja (7.4.2014.) proizvođače ozime pšenice obavještavali o optimalnim uvjetima za razvoj i prvim pojavama biljnih bolesti u poljima (Septoria, Pyrenophora, Puccinia). Nakon proteklih Uskršnjih blagdana usjevi ozime pšenice započinju klasanjem (ovisno o sorti i datumu sjetve), a zdravstveno stanje vršnog lišća i klasja je bitno za količinu i kvalitetu uroda.

Izuzetno povoljne uvjete za razvoj biljnih bolesti ozime pšenice bilježimo nakon 19. travnja o.g., odnosno u posljednjih 9 dana, zbog čestih oborina i dugotrajnog zadržavanja vlage na lišću (kiša, rosa, magla) (vidi Tablicu 1.). Najbolji uvjeti za razvoj bolesti ozime pšenice zabilježeni su na lokalitetima uz rijeku Dravu, blizu velikih vodenih površina u akumulacionim jezerima (npr. na lokalitetu Orehovica smo samo tijekom travnja o.g. zabilježili zadržavanje vlage u usjevima u trajanju 25.485 minuta).

Dominantna bolest koja se tijekom mjeseca travnja o.g. javlja na osjetljivim i slabije zaštićenim ili nezaštićenim sortama pšenice je žuta ili crtičava hrđa (Puccinia striiformis sin. Puccinia glumarum). Posljednji put je ova bolest ozime pšenice u epidemijskoj mjeri zabilježena u regiji tijekom proljeća 2006. godine, te je tada istu trebalo na osjetljivim sortama suzbijati dovoljno učinkovitim fungicidima barem tri puta da bi uspjeh zaštite bio zadovoljavajući.

Tablica 1. Količina oborina zabilježena tijekom veljače 2013. i travnja 2014. godine (do 28.4. o.g.), te vlaženje lišća tijekom ožujka i travnja 2014. godine na nekim lokalitetima u Međimurju:

Zbog razvoja biljnih bolesti na žitaricama, štete se u Europi procjenjuju 13,7-16,3 %, a višegodišnji pokusi provedeni u našoj zemlji potvrđuju da kompleks bolesti gornjeg lista i klasa (pepelnica, pjegavost lišća, smeđa pjegavost pljevica i palež klasa) može umanjiti urode pšenice 321 do 900 kg/ha (Cvjetković, 2003).

U našoj zemlji na tržištu imamo više desetaka dovoljno učinkovitih fungicida za suzbijanje važnijih bolesti pšenica (Puccinia, Erysiphe, Septoria, Fusarium), dok protiv žuto-smeđe pjegavosti (Pyrenophora) nema registriranih pripravaka, ali prema stranim i domaćim iskustvima dobru zaštitu protiv ove bolesti pšenice daju slijedeći pripravci: Amistar 250 SC, Amistar Extra 280 EC, Amistar Opti, Controlan KS, Duett SC, Duett Ultra SC, Respect 250 EC, Prosaro 250 EC, Folicur 250 EW, Falcon EC 460, Artea 330 EC, Artea Plus EC, Impact-C i Superpact SC i slično. Koristiti veće propisane doze ili količine navedenih fungicida. Poznato je da struka već godinama proizvođačima pšenice preporučuje nakon klasanja što duže sačuvati zdravstveno ispravnim gornji i vodoravno prema zemlji položeni list i klas, kako bi dobili što veće, kvalitetnije i zdravstveno ispravne urode pšenice. Pri završnom suzbijanju bolesti pšenice početkom cvatnje formiranog klasja potrebno je utrošiti barem 350-450 litara škropiva/ha, moguće je dodati sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja, a svakako prije provjeriti i zaraženost usjeva lisnim ušima i ličinkama crvenog žitnog balca ili leme (Oulema melanopus) (vidi Tablicu 2.). Istovremeno se mogu koristiti insekticidi protiv navedenih nametnika, kao i većina vodo-topivih hranjiva s naglašenim sadržajem amino- i huminskih kiselina, te fosfora i kalija.

Osim ozime pšenice žuta hrđa napada i zasijane travnjake, a spomenuti fungicidi imaju propisanu karencu za žitarice 35-49 dana. Istu bi trebalo poštivati i pri ishrani domaćih životinja, odnosno prednost pri suzbijanju žute hrđe na zasijanim travnjacima koji se koriste kao krmna hrana u svježem stanju, dati pripravcima koji imaju karencu 35 dana (npr. Tilt 250 EC).

Tablica 2. Neki insekticidi za suzbijanje crvenog žitnog balca (Oulema melanopus):

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr