Zašto je potrebno gnojiti?

Trenutačna proizvodnja hrane nije dostatna za podmirenje rastućih globalnih potreba čovječanstva, premda je u razvijenim zemljama koje proizvode višak hrane sve veća zastupljenost "alternativnih načina proizvodnje hrane" uz sve češće postavljanje pitanja: Zašto se koriste mineralna gnojiva?

Na to pitanje može se relativno jednostavno odgovoriti, naime:

1. Uporaba gnojiva je neophodna radi postizanja visokih prinosa te isplativosti rada i ulaganja u biljnu proizvodnju (uz očekivano viši ekonomski i socijalni status farmera).
2. Suvremeni koncepti gnojidbe uglavnom se temelje na kemijskom konceptu ishrane bilja, što značajno utječe na povećanje poljoprivredne produkcije uz bolju kvalitetu hrane.
3. Povoljni prateći efekt gnojidbe je povećanje plodnosti tla, što rezultira visokim i stabilnim prinosima, većom otpornošću na bolesti i klimatske stresove.

Često se pogrešno smatra kako je učinkovitost gnojiva najvažniji pokazatelj uspješnosti gnojidbe i pritom zaboravlja kako je gnojidba najprije u funkciji veće produktivnosti biljno-proizvodnog sustava. Učinkovitost hraniva samo je jedan aspekt produktivnosti tla jer je podjednako važna i nadoknada svih oblika gubitaka te povećanje bioraspoloživosti hraniva, održavanje povoljnog omjera pojedinih hraniva, poboljšanje kemijskih i fizikalnih svojstava tla i dr.

U stvarnosti, većina poljoprivrednih proizvođača ne opterećuje se strategijom gnojidbe, ali smatra da postoji jasna razlika u tome tko i kako kreira gnojidbenu preporuku. Naime, poljoprivredni proizvođači često postavljaju važna pitanja, npr.:

• Postoji li značajna razlika u troškovima izrade preporuke i gnojidbe?
• Očekuje li se razlika u prinosu kod primjene različitih preporuka?
• Hoće li to utjecati značajno na profitabilnost aktualne proizvodnje?
• Kako će to utjecati na buduće analize tla?
• Mogu li se obratiti za pomoć i obrazloženje preporuke?

Gnojidba uključuje i snažan utjecaj na regionalno gospodarstvo i socijalne uvjete kroz veću i jeftiniju proizvodnju hrane te bi trebala biti neprestano u fokusu znanstvenih, stručnih, i društveno-političkih struktura, što se često zanemaruje.

Ključno pitanje gnojidbe je: koliko hraniva treba unijeti u tlo da se osigura očekivana visina prinosa? Naime, usjev iskoristi tek dio hraniva, ovisno o biljnoj vrsti, odnosno kultivaru, duljini vegetacije te zemljišnim i klimatskim uvjetima. Stoga pouzdan odgovor nije moguć bez kemijske analize tla jer ona daje odgovor na pitanje koliko hranjivih tvari biljke mogu usvojiti iz tla, a analiza biljne tvari odgovor na pitanje koliko je potrebno hraniva za očekivanu, odnosno moguću visinu prinosa.

Izvor: Vukadinović, Bertić: Filozofija gnojidbe, Sve što treba znati o gnojidbi, Osijek, 2013.

Foto: depositphotos.com