Zaštitite krumpir od plamenjače

Prije sedam dana upućena je važna obavijest proizvođačima krumpira o suzbijanju začetka epidemijskog širenja najopasnije bolesti cime krumpira - plamenjače (Phytophthora infestans), a istu zbog značaja ponavljamo i danas.

Tijekom ovogodišnjeg mjeseca svibnja je u središnjem dijelu Županije (u uzgojnom području krumpira) palo najviše oborina (vidi Tablicu 1.). Kiša je u proteklih sedam dana ponovno padala u popodnevnim satima 26. svibnja te ponovno manjim količinama u noći 31. svibnja/1. lipnja 2014. Noćne temperature zraka u proteklim danima zbog sjevernog vjetra ponovno su nešto niže (npr. u noćnim satima 31. svibnja 2014. na području Belice je zabilježeno samo +5.5°C). U narednom tjednu ne očekujemo veće količine oborina pa u skraćenim razmacima 5-7 dana preporučujemo ponoviti mjere zaštite.

Tablica 1. Zabilježeni vremenski uvjeti na nekim mjernim lokalitetima u središnjem dijelu Međimurja tijekom razdoblja 1.-30. svibanj 2014. godine (primarne i sekundarne zaraze):

Svakako su na moguću vrlo ranu pojavu plamenjače ili plijesni krumpira najugroženija polja gdje su usjevi u monokulturi (ponovljeni uzgoj krumpira na istoj površini), posađeni u ranijim rokovima ili su bili pokriveni paučinastom folijom. Obično smo prve znakove plamenjače krumpira proteklih godina pronalazili na ranim sortama Adora i Riviera, a ove sezone još na sortama Nadin i Colomba. Polja sa sjemenom krumpira iz vlastite proizvodnje (dvo ili trogodišnje sjeme) je također jače ugroženo od moguće pojave plamenjače, jer smo protekle 2013. sezone vrlo povoljne uvjete za razvoj ove bolesti bilježili između 20. kolovoza i 20. listopada (u vrijeme vađenja gomolja). Pojedine lokalitete je još 29. travnja 2014. jače oštetila tuča (npr. Novo Selo Rok, Gornji Kraljevec) pa također raniju i jaču pojavu bolesti očekujemo na oštećenim krumpirištima. U mjesecu svibnju smo dana 3. i 4., te ponovno 14., 15. i 16. zabilježili vrlo jaki sjeverni vjetar s olujnim udarima pa ozljede na stabljikama od olujnog vjetra također omogućuju brže širenje krumpirove plijesni.

Preporučujemo redovito pregledavati zdravstveno stanje cime u krumpirištima (i susjedna) na moguću pojavu plamenjače ili plijesni. Još uvijek zbog izuzetno povoljnih meteoroloških uvjeta za razvoj krumpirove plijesni (Phytophthora) u prvoj dekadi mjeseca lipnja (toplo razdoblje, uz jutarnje rose, magle) preporučujemo skratiti razmak između prvih zaštita cime krumpira na samo 5-7 dana.

Pripravci za suzbijanje bolesti cime krumpira navedeni su u preporuci od 7. svibnja 2014. U ranim sortama krumpira predviđenim za vađenje u narednih 7-10 dana primijeniti samo sredstva za zaštitu bilja kraće karence (npr. 7 dana). Kraću karencu u trajanju od samo 7 dana imaju fungicidi na osnovi ciazofamida (Ranman Top SC), mandipropamida (Ranman SC) i fluazinama (Shirlan SC).

Utrošite barem 400 litara škropiva/ha, prskalicama bez dodatne opreme. Redovito kontrolirati i brojnost ličinki prezimljujućeg pokoljenja krumpirove zlatice (Leptinotarsa decemlineata) pa je u zaštitama protiv krumpirove plijesni moguće osim pripravaka iz skupine neonikotinoida (npr. Calypso SC ili Mospilan SP), koristiti i novije skupine insekticida, npr. Laser KS ili Alverde SC ili Coragen SC u propisanim količinama, kako bi se spriječila moguća pojava otporne ili rezistentne populacije krumpirove zlatice. Kraću karencu u trajanju samo sedam dana imaju pripravci Mospilan SP i Laser KS.

Moguće je istovremeno koristiti i folijarna (bio)gnojiva, odnosno biljne stimulatore sa naglašenim sadržajem aminokiselina, huminskih kiselina, morskih algi i mikroelemenata. Bolje rezultate zadnjih smo godina u krumpiru dobili folijarnom primjenom (bio)gnojiva, u kombinaciji sa mikroelementima ili hranjivima s naglašenim sadržajem kalija i fosfora. Također, protekle je sezone isti učinak dobiven i primjenom kompleksnih hranjiva (makro i mikroelementi) sa antistresnim učinkom. Mogu se miješati sa fungicidima i insekticidima, a bolje ih je koristiti u više navrata sa smanjenim količinama ili dozama (npr. preporučenu dozu raspodijeliti u tri aplikacije na srednje kasnim i kasnim sortama krumpira).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr