Zasijano najmanje pšenice u povijesti Hrvatske

Statistički podaci o ranim procjenama zasijanih površina važnijih usjeva u ovoj godini pokazuju da je na više površina zasijano kukuruza i soje u odnosu na godinu prije, dok su smanjene površine pod pšenicom, uljanom repicom i šećernom repom.

Pšenica je zasijana na 135 tisuća hektara, odnosno na 15% manjoj površini nego u 2014. godini, pokazuju rane procjene površina važnijih usjeva u 2015. godini, koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

Prosječni prinosi su iznosili 5,5 tone po hektaru. Niske otkupne cijene, štete od poplava i tuča, smanjeni broj grla stoka, uvezene enormne količine hrane. Sve to govori o nedostatku strategije zaustavljanja tempa uvoza, a kamoli poticanja proizvodnje.

Površine pod pšenicom smanjene za 20%

Time je nastavljeno smanjivanje površina pod pšenicom koje je lani prema godini ranije zasijano na 20% manje površina. Smanjene su i površine pod uljanom repicom, za 20%, na 20 tisuća hektara te šećernom repom za 23%, na 17 tisuća hektara.

Procjene pokazuju i da su površine zasijane kukuruzom veće za 7%, odnosno zasijano ga je na 280 tisuća hektara. Soje je zasijano na 70 tisuća hektara, što je 40% više površina nego prošle godine, dok su površine pod krumpirom ostale na istoj razini, odnosno zasijano ga je na 10 tisuća hektara.