Pretraga tekstova
Očekivana proizvodnja šećera je oko 65.000 tona, čulo se u Županji na otvaranju 79. kampanje prerade kraljice ratarskih kultura.
Za razliku od prošle godine kada je zbog loših vremenskih uvjeta proizvodnja šećerne repe podbacila i do 80 posto, ova bi mogla biti prosječna.
Očekivani prinos po hektaru je oko 61 tonu, a očekivana proizvodnja šećera oko 65.000 tona, čulo se u županjskoj sladorani na otvaranju 79. kampanje prerade kraljice ratarskih kultura.
"Da bi bili rentabilni moramo minimalno proizvesti 100.000 tona šećera, a za to nam je neophodno 10.000 hektara pod šećernom repom i jedna koliko toliko normalna godina", rekao je predsjednik Uprave Hrvatske industrije šećera Željko Zadro podsjetivši da je lani očekivano 110.000, a proizvedeno svega 55.000 tona šećera.
Stoga, iako su ratari zbog teške godine smanjili površine pod ovom kulturom, ističe da u HIŠ-u nakon svega moraju biti zadovoljni jer su najbolji proizvođači ostali s njima.
Naime, prema podacima koje je iznio državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak, pod šećernom repom je 7.260 hektara u odnosu na oko 10.000 hektara prethodne godine.
Više proizvođača, manje površina trend je u hrvatskoj proizvodnji šećerne repe
Zadro je naglasio i da tržište postoji jer je u okruženju od oko 500 kilometara od šećerane, deficit proizvodnje 1,5 milijun tona.
"Tržište je tu, mi moramo jedino proizvesti šećer", zaključio je.
Povezana biljna vrsta
Sinonim: - | Engleski naziv: Sugar beet | Latinski naziv: Beta vulgaris var. saccharifera
Šećerna repa je industrijska biljka koja se uzgaja za proizvodnju šećera, zbog visoke koncentracije saharoze u njezinom zadebljanom korijenu. Iz šećerne repe se dobije 16%... Više [+]Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Kako je došao do rekordnog prinosa uljane repice te odlučio ove godine povećati površine pod tom uljaricom, otkrio nam je Damjan Stjepanović iz Nove Bukovice. Uskoro više.
Ivan Kulak
prije 1 godinu
E,nekad je stvarno šečerna repa bila kraljica ratarskih kultura. Bilo je puno posla s njom ali bilo je i dobre zarade. Unatoč dobrim potporama slabi interes za sjetvu šečerne repe. Ja bih rekao da je to zbog nepovjerenja proizvođača prema vlasnicima šečerane i zbog vremenskih nepogoda. Sječam se kako su pojedinih godina od sjetve do vađenja repe mijenjani uvjeti otkupa na štetu proizvođača a bilo je i ucjena da se potpišu aneksi ugovora o smanjenju cijene repe od čak 20% ili neće otkupiti repu. Ovaj samoprozvani kralj šečera je sve ove godine isisavao zaradu iz Sladorane i kupovao nekretnine po Dalmaciji a nije ulagao u modernizaciju pogona za preradu repe za koje je dobio i ogromna bespovratna sredstva. Na moje njive se šečerna repa neće sijati NIKAD VIŠE!!
Marta Radić
prije 1 godinu
Repa je pod ovim uvjetima..neodrživa. Država upucava ogromni novac kroz subvencije , cijena repe niska , klima uništava nasade.