Zadro: I da Rusi ugase taj nesretni plin jamčimo da će svaka šećerna repa biti prerađena

"Prinosom u prosjeku od 70 tona po hektaru i digestijom 17 proizveli smo 130.000 tona šećera i preradili 800.000 tona korijena šećerne repe.", rekao je Željko Zadro, predsjednik Uprave Hrvatske industrije šećera na manifestaciji dodjele nagrade Zlatna repa najboljim proizvođačima šećerne repe u Hrvatskoj.

Izrazio je nadu da će proizvodnja biti ista ili bolja nego što je bila u ovoj godini. "To znači da ćemo tih 700.000 tona šećerne repe proizvesti barem 100.000 tona šećera”, pojasnio je. 

Kako se čulo u Čepinu, treba podsjetiti da se prošle godine početno razdoblje proizvodnje ove kulture isticalo po jako niskim temperaturama. U daljnjem ljetnom razdoblju pojavila se suša što je usporilo rast. Dolazi potom do pojave bolesti lista šećerne repe. U većini proizvodnog područja zaštita je obavljena i bila je uspješna. U jesenskom vremenu su stigle oborine i repa je nastavila s razvojem i uspjela nadvladati utjecaj ljetne suše. U konačnosti je ostvaren prinos od 70 tona po hektaru i sadržaj šećera 17 posto.

Posijat će se nešto više od 10.000 ha

Tako je u posljednje dvije godine prosjek prinosa i ostatka šećera viši ili jednak europskom prosjeku. U 2021. godini prerađeno je nešto manje od 800.000 tona šećerne repe. Ove godine planira se posijati nešto više od 10.000 hektara. Od toga 9.000 h na hrvatskim oranicama i tisuću u Mađarskoj. U Hrvatskoj industriji šećera ističu kako će i ove godine biti od početka do kraja uz svoje proizvođače. 

"Hvala za prošlogodišnju odličnu proizvodnju", više puta je isticao Željko Zadro na skupu održanom u centru Terra Negra osječkog Žito d.o.o. u Čepinu nadomak Osijeka. Nadomak grada u kojoj je upravo Hrvatska industrija šećera ugasila rad šećerane koja je inače i najstarija hrvatska šećerana. 

"Žao mi je da na ovoj obljetnici nemamo ljudi iz Osijeka i Virovitice jer šećerane su zatvorene. Koliko god da je odluka bila teška mislim da je bila ispravna kako bi se osigurala budućnost barem jednoj tvornici i tako nastavio rast i opstojnost proizvodnje šećerne repe, a i industrije šećera u Hrvatskoj", naglasio je.

Rekao je i da je u covid krizi bilo značajno da imamo industriju jer su uspjeli proizvesti dovoljne količine alkohola (dezinficijensa) za potrebe naših bolnica. I sada kada imamo krizu zbog rata u Ukrajini, građani, naglasio je, nemaju potrebe strahovati i osiguravati zalihe, među njima i velike količine šećera jer će ga biti stalno dovoljno.

"Znam da šećerna repa nije više toliko atraktivna, ali s naše strane činit ćemo sve što možemo da nastavimo proizvodnju na našim poljima", ponovio je. 

S plina na mazut

Dodao je i da je u novom Zakonu o poljoprivrednom zemljištu repa uvrštena u popis prioriteta ukoliko je 20 posto površina pod njom. I država i Hrvatska industrija šećera učinit će maksimalno da šećerna repa ostane u našoj državi, a naglasio je da su zahvaljujući inženjerima osigurali mogućnost rada na mazut, a i na plin.

"I da Rusi ugase taj nesretni plin možemo vam garantirati i da će svaka šećerna repa biti prerađena”, rekao je Zadro.

Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, naveo je da od pristupa Hrvatske u europsku obitelj proizvodnja šećerne repe bilježi stalan godišnji pad od 10 posto. U Ministarstvu prate proizvodnju osnovnim potporama do proizvodno vezanih. "Imali smo trogodišnji plan od 60 milijuna kuna i nastavljamo i ove godine s potporom u iznosu od 12 milijuna kuna. Nova kriza omogućit će od strane Europske komisije i neke nove dodatne potpore", rekao je. 

Majdak, Zadro i suradnici dodijelili su nagrade najboljim proizvođačima šećerne repe u više kategorija, a radilo se o veličini površina koje su imali pod slatkim korijenom kako ga često nazivamo. Najveći kao što su Žito d.o.o., firme iz grupacije Fortanova grupe su nagrađivani u svojim kategorijama a to je za 500, pa i tisuću hektara i više posijanih ovom kulturom. Manji proizvođači su pak nagrađivani u svojim kategorijama, primjerice do 50 hektara, pa do 100 i slično.