Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivredno zemljište
  • 25.03.2022. 14:35
  • Grad Zagreb, Zagreb

Zakon o poljoprivrednom zemljištu: Limitirani hektari na koje država ima pravo prvokupa

Pronašli smo prostora za domicilnost, mlade i male poljoprivrednike i za žene koje su nositeljice OPG-a ili poljoprivrednog obrta, kako bi zaustavili depopulaciju ruralnih područja, čulo se na sjednici saborskog Odboru za poljoprivredu.

Foto: Marinko Petković
  • 6.883
  • 461
  • 0

Saborski Odbor za poljoprivredu usvojio je na 56. sjednici brojne amandmane na konačni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, kao i konačni Prijedlog zakona o održivoj uporabi pesticida na 55. sjednici.

"Zakon o poljoprivrednom zemljištu mora biti u funkciji poticanja domaće proizvodnje i uzgoja, te smo u toj svrhi pronašli prostora za domicinost, mlade i male poljoprivrednike kao i za žene koje su nositeljice OPG-a ili poljoprivrednog obrta, a koje ne spadaju u kategoriju mladih poljoprivrednika do 41 godine starosti, kako bi zaustavili depopulaciju ruralnih područja", kazala je uvodno predsjednica Odbora Marijana Petir, koja je predstavila cijeli niz amandama na ovaj važan zakon, koji će naslijediti onaj iz 2018. godine.

Izmjene prava prvokupa države 

Prema njezinim riječima, u sustavu bodovanja, odnosno članka 39. oko kojeg su se najviše lomila koplja u dosadašnjim raspravama, kao i pravu prvokupa države na svo zemljište, uključujući i ono privatno, članka 70., država je ostala bez prava prvokupa poljoprivrednog zemljišta do 10 ha u kontinentalnom dijelu i jednog ha u primorskom dijelu Hrvatske.

Kako je objasnila, to znači da ako imate manje zemljišta od navedenog niste ga kod prodaje dužni prvo ponuditi državi, što bi trebalo doprinjeti administrativnom rasterećenju.

S druge strane, kazala je, treba stati na kraj bespravnoj gradnji na poljoprivrednim površinama, što se događa, a prošao je i prijedlog jedinica lokalne samouprave (JLS) da se rok sa tri poveća na šest mjeseci u kojima su one dužne raspisati natječaj za zakup i prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta na svome području. U slučaju da to ne učine isti će natječaj raspisati Ministarstvo poljoprivrede.

Petir je istaknula da je broj bodova sa 20 na 25 povećan kod bodovanja trajnih nasada, povrća, šećerne repe, rasadničarstva i sjemenarstva, kako bi se povećala njihova domaća proizvodnja. Razlika u bodovima je i između OPG-a, koji su dobili 20 bodova, a pravne osobe 10, dok su osam bodova dobila mikro i mala poduzeća, koja su, primjerice, registrirana u Zagrebu, a imaju poljoprivredno zemljište u Slavoniji...

Novi kamen spoticanja pravo prvokupa poljoprivrednog zemljišta od strane države?

S druge strane, žene nositeljice OPG-a ili poljoprivrednog obrta su dobile pet bodova, što je novost u konačnom Prijedlogu zakona, kao i zaposlenik na gospodarstvu, četiri boda, koji ima višu ili visoku stručnu spremu poljoprivrednog ili tehnološkog smjera. "No, za eko uzgoj autohtonih pasmina, broj bodova je smanjen sa pet na tri. Predviđeno je da 30 posto stoke bude iz domaćeg uzgoja, kako bi se hrvatsko stočarstvo bolje pozicioniralo uslijed globalne krize", ističe Petir.

Prskalice sa pesticidima se "testiraju", a da se i ne vide

Državni tajnik Tugomir Majdak predstavio je konačni Prijedlog zakona o održivoj uporabi pesticida, a novost je da je moguće za starija domaćinsta da za njih obveznu edukaciju obavi druga osoba. Cilj je zakona smanjiti njihovu uporabu na domaćim poljima u svrhu bolje zaštite okoliša, odnosno zdravlja ljudi i životinja.  

Planira se i jačanje stočarskog sektora 

U raspravi je potpredsjednica Odbora, Ružica Vukovac upozorila na prekomjernu uporabu pesticida na javnim površinama, što dovodi do spaljene zemlje, posebno u kanalima uz kuće u Slavoniji,  te nekontroliranu kupovinu zabranjenih sredstava u EU, u BiH i Srbiji. 

Član Odbora, Josip Đakić upozorio je na mogućnost kupovine crvenog ulja u Mađarskoj i Sloveniji, dok je kod nas, kaže, dozvoljeno samo bijelo i plavo u vinogradima.

Upozoreno je i na obvezno netretiranje u vrijeme paše medonosnih pčela, bumbara i solitarnih pčela.

Najviše rasprave je izazvalo održavanje prskalica, koje se mora napraviti svake tri godine, a taj parafiskalni namet jako iritira poljoprivrednike, posebno agronome i šumare, jer gube na tim radionicama vrijeme i novac. Čulo se i da se "testiranje" obavlja, zbog potvrde, a da se prskalice i ne vide. No, i dalje ostaje zabrana online prodaje zaštitnih sredstava u svrhu njihove bolje kotrole na tržištu. Zakonodavac je odustao od procjene učinka propisa u roku od dvije godine.    

Kad se radi o boljem reguliranju uporabe sredstva za zaštitu bilja, kako se čulo, u državnom proračunu je za provođenje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o biljnom zdravstvu, potrebno godišnje osigurati 675.000 kn u razdoblju od 2022. do 2025. godine. 


Tagovi

Poljoprivredno zemljište Odbor za poljoprivredu Marijana Patir Bodovanje Pravo prvokupa Amandmani Pesticidi Tugomir majdak Zaštita bilja


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Je, odužila se i ta prijestupna veljača, ali Ministarstvo pretjeruje :/