Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivredno zemljište
  • 14.03.2022. 09:00
  • Grad Zagreb, Zagreb

Zakon o poljoprivrednom zemljištu: Novi kamen spoticanja pravo prvokupa od strane države?

Članak 71. će samo povećati broj čestica državne zemlje, a ne i njezine obradivosti s ciljem povećanja domaće proizvodnje hrane, čulo se na sjednici Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora.

Foto: Željka Rački-Kristić
  • 6.039
  • 477
  • 0

Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora na 53. sjednici je razmotrio konačni Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu, na kojem su se koplja najviše lomila oko članka 36. novog načina bodovanja i 71. pravo prvokupa sve zemlje od strane države, a na kojoj su uz predstavnike strukovnih udruga sudjelovali i predstavnici jedinica lokalne samouprave (JLS).

"Zbog važnosti ove tematike brojni zainteresirani od strukovnih udruga do JLS-a uputili su zastupnicima brojne prijedloge i primjedbe na zakon, a koji bi trebao omogućiti bržu, pošteniju i transparentniju dodjelu državnog poljoprivrednog zemljišta, posebno što već nagodinu prestaje moratorij na njegovu prodaju strancima", kazala je uvodno predsjednica Odbora Marijana Petir, koja je podsjetila i na ciljeve poljoprivredne proizvodnje RH, od 140.000 ha pod ekološkom poljoprivredom, 30 posto većoj proizvodnji svinjskog mesa, 500 ha pod plasteničkom proizvodnjom, 20 distribucijskih centara za voće i povrće, a koje bi i ovaj zakon trebao omogućiti.  

Jakopović: Zakon će zakomplicirati prodaju zapuštenog zemljišta

Nakon što je državni tajnik Tugomir Majdak predstavio niz novosti u zakonu, koji nalaže JLS da u roku od tri mjeseca moraju raspisati natječaj za državno poljoprivredno zemljište, kao i ono koje se ne koristi, te da će, ako one ne budu provodile zakon, to učiniti Ministarstvo poljoprivrede, koje i dalje daje suglasnost na programe raspolaganja istim. Uz to, uvodi se elektronička provjera zakupa i prodaje zemljišta s ciljem okupnjavanja površina, propisano je zamjensko zemljište, te kontrola tla od strane HAPIH-a.

Prema njegovim riječima, između dva čitanja zakona, koji se pripremao dvije godine, dok je posljednji zakon donesen 2018. godine, bodovanje za raspodjelu državnog zemljišta izazvalo je najviše polemike pa tako proizvođači povrća i šećerne repe dobivaju 25 bodova, a dodatnih 15 bodova će imati poljoprivrednici kojima je ona primarna djelatnost, pet bodova dobivaju eko proizvođači, kao i nositelji OPG-a, te članovi proizvođačkih organizacija... No, pet bodova izgubili su mladi poljoprivrednici, naveo je državni tajnik.

U opširnoj raspravi, predsjednik HPK-a Mladen Jakopović kazao je da su kod prava prvenstva OPG-ovi izgubili osam bodova, a oni su strateški važni za očuvanje ruralnog prostora. Od drži da će članak 71. zakomplicirati prodaju zapuštenog poljoprivrednog zemljišta, jer gruntovnica i katastar nisu usklađeni, a Ministarstvo poljoprivrede ne raspolaže s potrebnim administrativnim kapacitetom za njihovo rješavanje.

Brlošić: Dobro je napisan, ali je članak 71. naknadno dodan

S druge strane, predsjednik Ceha poljodjelaca HOK-a Mato Brlošić, koji je bio član Povjerenstva za pripremu ovoga zakon, drži da je on dobro napisan, ali da ga je u konačnoj njegovoj verziji, iznenadio dodani članak 71. o prodaji poljoprivrednog zemljišta, na kojeg bi država imala pravo prvokupa, što će samo povećati broj čestica državne zemlje, a ne i njezine obradivost s ciljem povećanja domaće proizvodnje hrane. Na isto je upozorio i član Odbora, Vilim Matula koji je zatražio brisanje ovoga članka, te drži da će on još više potaknuti iseljavanje iz ruralnih sredina.

Petir drži da mali i srednji poljoprivrednici moraju imati prednost kod dodjele države zemljem, kao i domaća sjemenarska proizvodnja, što se mora vidjeti kod bodovanja. Što se tiče namjere države da ima pravo prvokupa i na privatno zemljište, Petir je kazala da je i dosad država imala pravo na prvokup državnog zemljišta, ali ga nije konzumirala. 

Potpredsjednica Odbora Ružica Vukovac, drži da će ovaj zakon generirati nove nepravde i iseljavanja hrvatskog sela, te smanjiti samodostanost hrane iz domaće proizvodnje. Upozorila je na učestalu praksu prenamjene poljoprivrednog zemljišta u Slavoniji, iz stočarskog u ratarskog zbog potpora pa da potpore još od 2007. godine dobivaju i oni koji nemaju ni traktor, a zemlja se obrađuje u podzakupu. Uz to, ukazala je na neplaćanje zakupnine, a da nijedan ugovor nije raskinut.     

Prosjek zemljišta po gospodarstu u ARKOD-u 6,7 ha  

Kako se čulo, u članku 36. se za domicilnost povećava broj bodova sa 12 na 15 bodova. Potom se u raspravu uključila i ministrica poljoprivrede Marija Vučković, koja je kazala da su zbog opširne i važne tematike kojom se bavi ovaj zakon, održana dva kruga javnog savjetovanja, a da se na traženje mljekara, koji se nalaze u teškoj poziciji, išlo na povećanje bodova za domicilnost, jer je puno njih registrirano kao pravna osoba.

Na traženje mljekara, išlo se na povećanje bodova za domicilnost, kaže ministrica (Foto: M. Petković)

Prema njezinim riječima, uvodi se kriterij bodovanja, umjesto prava prvenstva u natječajima za zakup, a veći broj bodova mogu ostvariti podnositelji koji na poljoprivrednom zemljištu ostvaraju dodanu vrijednost te time potiču razvoj ruralnih prostora. Ministrica je kazala da RH ima 173.000 registriranih poljoprivrednika, te drži da je ovaj zakon na dosta dobar način uravnotežio male i velike, bili oni jako veliki korisnici koji koriste po 19.000 ha poljoprivrednog zemjišta, ili srednji sa 220 do 400 ha, dok je prosjek poljoprivrednog zemljišta po gospodarstvu upisan u ARKOD 6,7 ha, a 11 ha za sve površine.

"Cilj je aktivirirati poljoprivredne površine koje se sada ne koriste i promijeniti strukturu proizvodnje, te radimo na suvlasničkim zajednicama", istaknula je ministrica, koja je dodala da na inzistiranje DORH-a nema više privremenih ugovora za korištenje državnog zemljišta, te stoga i već potpisani nisu mogli biti produženi.

U ime Inicijative "Sjeme je naše ljudsko pravo", Silvija Kolar Fodor je kazala da je članak 71. drastično promijenjen, bez javne rasprave, a da država već ima jednu trećinu poljoprivrednog zemljišta. Član Odbora, Nikša Vukas je kazao da je zemljište najvredniji poljoprivredni resurs, a da kod nas mahom stoji neobrađeno, zaraslo u šikaru. "Ono malo što se obrađuje je pogodovanje velikima na štetu malih, kojima ostaje iseljavanje, zbog krupnog kapitala", istaknuo je on.      

Veliki traže pravnu zaštitu dobrih poljoprivrednih proizvođača

Predsjednik Grupacije poljoprivrednih proizvođača HGK Vlado Galinčić kazao je da u ime proizvođača koji imaju više od 30 posto poljoprivredne proizvodnje, a obrađuju blizu 100.000 ha te predstavljaju 30-ak poslovnih subjekata, traži pravnu zaštitu dobrih proizvođača i njihovih ulaganja, što je ovaj zakon trebao osigurati. On drži da za povećanje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje RH sa 20 na 30 milijardi kuna trebaju i veliki i mali proizvođači.

"Trebamo govoriti o dobrim i lošim, jer mi imamo 5.000 do 6.000 zaposlenih, kao i brojne kooperante koji su također čuvari ruralnog prostora", naglasio je. Uz to, drži da se u roku od dvije godine, a sukladno članku 57. ovoga zakona, ne može izgraditi i staviti u funkciju stočna farma.  

Kod dodjele zemljišta, presudan će biti i gospodarski program (Foto: M. Petković)

Odgovarajući na brojne upite, ministrica je demantirala da nije bilo revizije, kojom su lani bili obuhvaćeni svi ugovori za zemljište veće od 50 ha, a kojom je bilo obuhvaćeno 90.000 ha najboljeg zemljišta. Uz to, istaknula je da će ratari moći dobiti i više od 50 ha državnog zemljišta uz propisane dodatne uvjete, odnosno da postojeći korisnici neće izgubiti zemlju, ali će se natječaji morati poštivati, odnosno da neće biti fingirani, kazala je Vučković. Dakle, oni koji nemaju gospodarske programe, neće moći na natječajima dobiti 20 bodova, a morat će ih izraditi u roku od dvije godine te će na iste Ministarstvo davati suglasnost.

Nema mladih poljoprivrednika bez zemljišta

Načelnik Općine Semeljci Grga Lončarić kazao je da JLS zapravo ne raspolažu državnim poljoprivrednim zemljištem, a da je u njegovoj općini u Đakovštini, od 9.000 ha oranica, 3.500 ha u državnom vlasništvu i sve je obrađeno te imaju 500 ha samo kamilice od čega živi desetak OPG-ova. "Upravo zakon svađa male i velike, jer mali ne mogu na kompliciranim natječajima, na koje se javljaju i vlasnički povezana društva, doći do zemljišta", istaknuo je Lončarić, koji se požalio da zakon, koji je dosad već 20 puta mijenjan, samo pokazuje da ne funkcionira u praksi.

Član odbora, agronom Željko Lenart je kazao da se mladi poljoprivrednici najbolje stvaraju ako im se omogući pristup poljoprivrednom zemljištu za ratarsko-povrćarsku proizvodnju. Sada, kaže, najviše mladih imamo u konjogojstvu. "Meni je trebalo 20 godina da okrupnim posjed s početnih 1,5 do sadašnjih 20 ha zemljišta, te držim da je bolje biti sluga u uređenoj državi nego gazda u neuređenoj", kaže Lenart.

Konačni prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu

Uz stavljanje u funkciju poljoprivrednih redara na terenu, zbog kontrole zapuštenog zemljišta, te jednog uvjetnog grla na dva ha što drži boljim nego sadašnjih 0,8 ha, vanjski član Odbora Mijo Latin, prisjetio se da je bilo i dobrih Zakona o poljoprivrednom zemljištu, kao onaj iz 2010. godine, koji je u prvi plan, kaže, putem zakupa i prodaje stavio OPG-ove, a tvrtkama ostavio koncesije. Međutim, ni onda državno zemljište nije stavljeno u funkciju veće proizvodnje hrane. 

Zbog velikog broja pristiglih amandmana zaključeno je da će se održati nova sjednica Odbora u vezi glasovanja oko ovoga važnog zakona.


Tagovi

Poljoprivredno zemljište Zakon Odbor za poljoprivredu Marijana Petir Marija Vučković Tugomir Majdak HPK HOK HGK Ružica Vukovac


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.