Zabrinutost zbog suše i toplinskih valova u Europi: Što mogu očekivati hrvatski ratari?

Sezona ratarskih kultura zasad se razvija uglavnom prema očekivanjima, a stručnjaci zadržavaju relativno optimistične procjene prinosa zimskih usjeva, stoji u nedavnom izvješću europskog sustava za praćenje poljoprivrede JRC MARS. Većina zimskih kultura približava se fazi dozrijevanja, dok se ljetni usjevi u najvećem dijelu kontinenta razvijaju pod povoljnim uvjetima. Najnovije procjene pokazuju da bi prinosi u Europskoj uniji trebali biti nešto iznad petogodišnjeg prosjeka, iako će ostati ispod prošlogodišnjih rezultata.

Unatoč tome, meteorološki uvjeti tijekom proljeća i početkom ljeta izazivaju sve veću zabrinutost među proizvođačima. Dugotrajna suša i toplinski val krajem svibnja već su ostavili posljedice na usjeve u dijelovima zapadne, središnje i istočne Europe. Zalihe vlage u tlu značajno su smanjene, a visoke temperature dodatno povećavaju potrebe biljaka za vodom.

Smanjeni prinosi u nekoliko zemalja EU

Posebno su pogođeni dijelovi Francuske, Češke, Slovačke, Mađarske, Rumunjske i Ukrajine. U tim područjima dugotrajan nedostatak oborina usporio je razvoj zimskih usjeva te smanjio očekivane prinose. Iako su ponegdje nedavne kiše privremeno ublažile stanje, stručnjaci upozoravaju da bi nastavak toplog i suhog vremena mogao dodatno ugroziti ljetne kulture.

Temperatura tla na 5 cm dubine narast će iznad 40℃, evo kako navodnjavati

U središnjoj Italiji toplinski val krajem svibnja ubrzao je nalijevanje zrna kod ozimih žitarica, što je dovelo do nešto nižih očekivanih prinosa. Na Siciliji su visoke temperature i sušni uvjeti tijekom svibnja negativno utjecali na završne faze razvoja durum pšenice, premda se i dalje očekuju dobri rezultati.

Najveću zabrinutost trenutačno izazivaju ljetni usjevi poput kukuruza i šećerne repe. U jugozapadnoj Njemačkoj i istočnim dijelovima Francuske razina vlage u tlu već je niska, a prognozirane visoke temperature i manjak oborina mogli bi dodatno povećati stres za biljke tijekom ključnih faza razvoja.

S druge strane, proizvodnja riže u EUzapočela je vrlo dobro. U glavnim proizvodnim regijama uvjeti su povoljni, a stručnjaci očekuju zadovoljavajuće prinose na razini cijele Unije.

Podsjetimo, pojedine zemlje već su tijekom proljeća pretrpjele značajne štete. U Španjolskoj su problemi tijekom nicanja ozimih usjeva uzrokovali trajne gubitke prinosa, dok su kasni proljetni mrazevi u Mađarskoj, Rumunjskoj, Poljskoj, Češkoj i Litvi oštetili uljanu repicu i dio zimskih kultura.

Kakvi su izgledi za Hrvatsku?

Hrvatska zasad ne bilježi ozbiljnije probleme kakvi su prisutni u najugroženijim europskim regijama, no vremenske prilike tijekom sljedećih nekoliko tjedana bit će presudne za konačne rezultate ovogodišnje sezone. Meteorološke prognoze upućuju na nastavak vrlo toplog vremena uz temperature koje će često prelaziti 30 stupnjeva Celzijevih, dok će količina oborina biti ispod prosjeka za ovo doba godine.

Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po hektaru

Takvi uvjeti uglavnom neće značajnije utjecati na ozime žitarice poput pšenice i ječma, koje se već nalaze u završnim fazama razvoja. Međutim, ljetni usjevi, prije svega kukuruz, soja i šećerna repa, mogli bi se suočiti s pojačanim nedostatkom vlage, osobito u istočnim dijelovima zemlje.

Poljoprivredni stručnjaci upozoravaju da će srpanj biti ključan mjesec za razvoj ljetnih kultura. Ako se sušno razdoblje nastavi bez značajnijih oborina, moglo bi doći do smanjenja potencijala prinosa, posebno na parcelama bez mogućnosti navodnjavanja.

Unatoč izazovima, trenutačne procjene za Hrvatsku ostaju umjereno pozitivne. Očekuje se solidna žetva ozimih žitarica, dok će konačni rezultati za kukuruz i ostale ljetne kulture uvelike ovisiti o vremenskim prilikama tijekom nadolazećih tjedana.