Revizija prognoze prinosa ljetnih usjeva naniže, uglavnom je posljedica iznimno visokih temperatura koje su se tijekom promatranog razdoblja dogodile u većem dijelu južne, južne-srednje i istočne Europe
Prema kolovoškom izdanju biltena JRC Mars o praćenju usjeva u Europi, prognoze prinosa na razini Europske unije revidirane su prema dolje za gotovo sve kulture, zbog iznimno vrućih uvjeta na jugu i prekomjerne količine oborina na sjeveru
Revizija prognoze prinosa ljetnih usjeva naniže, osobito kukuruza za zrno i suncokreta, uglavnom je posljedica iznimno visokih temperatura koje su se tijekom promatranog razdoblja dogodile u većem dijelu južne, južno-srednje te istočne Europe.
Posebno su pogođeni u regijama u kojima je uz velike vrućine bila ograničena dostupnost vode, kao što je često bio slučaj u Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj i Grčkoj.
S druge strane, pretjerano vlažni uvjeti koji su pogodili velike dijelove zapadne i sjeverne Europe, doveli su do loše žetve ozimina, prvenstveno pšenice i ječma.
To je posebno bilo izraženo u baltičkim zemljama, gdje je dugotrajna i jaka kiša rezultirala polijeganjem i smanjenom kvalitetom zrna, značajno smanjujući dosadašnja pozitivna očekivanja prinosa.
Česte oborine, ali manje ekstremne, također su omele žetvu u sjevernoj Francuskoj, zemljama Beneluksa i sjeverozapadnoj Njemačkoj, gdje su ozimine već bile pod utjecajem pretjerano vlažnih uvjeta tijekom većeg dijela sezone.
S izuzetkom nekih područja na sjeveru Hrvatske, od druge dekade srpnja pa nadalje, zabilježene su oborine ispod prosjeka. Nedostatak vode bio je posebno izražen u jadranskom dijelu i na istoku zemlje.
I srpanj i prva polovica kolovoza bili su najtopliji takvi periodi u zapisima JRC Marsa, dakle od 1991. godine, što je ubrzalo i negativno utjecalo na ukupni razvoj ljetnih usjeva. Pritom su posebno zabrinjavajući bili izuzetno jaki toplinski valovi. Prosječne dnevne temperature bile su 4–6 °C iznad dugogodišnjeg prosjeka, dosegnuvši vrhunac od 39 °C.
Kakvo nam vrijeme donose jesen i zima? Objavljena dugoročna prognoza
Ove su ekstremne temperature utjecale na razvoj kukuruza, i to u osjetljivoj fazi cvatnje te tijekom nalijevanja zrna, čime je smanjen njegov potencijal prinosa.
Zbog toga su prognoze uroda ljetnih usjeva revidirane prema dolje, ali i dalje su blizu petogodišnjeg prosjeka.
Žetva ozimina završena je uobičajeno, a što je potvrdilo prošlomjesečne prognoze.
Tagovi
Autorica
Američko izvješće uzdrmalo tržište žitarica: Cijene kukuruza snažno pale
Požeo rekordnih 5,3 t/ha uljane repice, sad ju je posijao na 55 hektara
Vlajčić obećao - suša neće utjecati na isplatu potpora za dvije intervencije
Poljo-nova postala ekskluzivni zastupnik brenda Sampo, bili smo na prezentaciji rada kombajna
Traže se čuvari starih sorti lucerne i pšenice - prijavite se!
Suša obilježila godinu, pšenica ponovno rekordna, a jesenska sjetva kasni
Američko izvješće uzdrmalo tržište žitarica: Cijene kukuruza snažno pale
Požeo rekordnih 5,3 t/ha uljane repice, sad ju je posijao na 55 hektara
Makeba
prije 2 godine
Pravac Vam je sljedeći . Ukrajinci ulažu u poljop. naslov, Seoski izvori, kupuje se zemlja za električne farme. Treba raditi nekaj drugo uz poljop. Ili potpuno odustati od iste. A fraze koje baca ZPP su lanac da nas se drži na njemu .
Đuro Japaric
prije 2 godine
Već sam napisao na AGROKLUBU i MAFIJI u NE hrvatskom saboru i Ne hrvatskoj vladi da se MORA ići u AGRARNU REFORMU ! To politička mafija i njezina poljoprivredna komora NEĆE ! Nemamo mi što tražiti sa 100 I VIŠE TISUĆA OPG , sa malim površinama , sa usitnjenim parcelama , sa NAVODNJAVANJEM putem oblaka ! SPRŽENA Slavonija kao dio u LIBIJI prema pustinji SAHARA !Prešao sam LIBIJU od Tunisa do Egipta i nešto prema SAHARI !
Marta Radić
prije 2 godine
Ta riječ..Samodostatni i Produktivnost...te fraze iz prošlog stolječa stalo se spominju. U ZPP te dvije riječi NEpostoje. Smjer ZPP je zdravstvena ispravnost hrane , briga o dobrobit životinja ,briga o okolišu , ruralnom prostoru i tlu. Kontrola uporabe pesticida , bioraznolikost i dr. Novo poglavlje klimatske promjene , te mjere za ublažavanje istih.. i dr... a gdje smo mi u toj priči... Mi govorimo o samodostatnosti već 30 g.. i ulupali milijarde u određene sektore...gdje je rezultat...katastrofa...postavljam pitanje ..zašto opet i dalje u istom smjeru ili nevidimo ili neznamo ili znamo da neznamo.
Makeba
prije 2 godine
Mi smo svake godine samodostatni, ali smo lani uvozili kukuruz i pšenicu iz Ukrajine.To se sve svodi na uvoz izvoz da se mlati lova ,mi smo tu nevažni
Makeba
prije 2 godine
Ne brinite sad će naći barem tri budalaša od poljoprivrednika i reći kako su oni primjenili svu potrebnu agrotehniku i imaju natprosječne prinose i kako nema štete od suše. A onda će uračunati dobit od poticaja za konzervacijsku obradu tla i da slučajno nam nebi ostao koji pfening smanjiti cijene žita.. Pošto ja nisam na konzervacijskoj, nsjebo sam ko sivi. Svake godine isti folklor.
Marta Radić
prije 2 godine
Za RH je nebitno koliko ćega je proizvedeno. Jer čujemo da od ulaska u EU 2013 g do 2023 g znači 10 godina uvoz poljoprivredni sirovina i proizvoda porastao je 2500 %..Tako i sada , ako nema , ima negdje drugdje i eto bit ćemo Samodostatni. Danas slušam ministra.On ponovo govori o samodostatnosti...bože dragi kao da smo u SFRJ., a ne u tržišnoj ekonomiji...očito da su naši političari a i dobar dio struke još u prošlom stolječu.
Velimir Komericki
prije 2 godine
Nemože kod nas biti toliko mali prinos,koliko može biti jadna cijena otkupa. Ove godine i loš prinos i loša cijena...
mali poljoprivrednik
prije 2 godine
Kolega danas vršio suncokret,koji je dosta dobro izgledao.Na kraju razočaravajuća bilanca od 1,5 t po jutru.Niti suncokret koji dobro podnosi sušu nije izdržao visoke trmperature.Ne kažem ds je to baš katastrofa,ali nije niti neko veselje.