Vlastitim iskustvom do duple berbe konoplje

Obitelj Čavlek iz Klokovca kraj Krapinskih Toplica, poljoprivredom se bavi oduvijek. Štoviše, svi u bližoj i daljoj rodbinskoj vezi Krunoslava Čavleka su agronomske ili veterinarske struke, a nakon što su se dugo godina bavili kravama, sada uzgajaju buče za ulje i koštice te industrijsku konoplju koju su nedavno i posijali. Oni su jedini poznati uzgajivači industrijske konoplje u ovom dijelu Hrvatske.

Konoplju je dobro posijati iza ječma

Za uzgoj industrijske konoplje, na naše iznenađenje, nisu imali administrativnih problema. "OPG smo već imali i samo smo od ministarstva zatražili i dobili dozvolu za uzgoj uz propisanu proceduru i uz kontrolu policije", kaže Krunoslav Čavlek koji se više ljuti na stručnjake Agronomskog fakulteta.

Plodoredom na istoj površini iza ječma dobro je posijati industrijsku konoplju i tako se može imati i dvije berbe!

"Fakultet nije napravio pokuse sa sortama koje se u Hrvatskoj, odnosno u cijeloj EU smiju sijati. Ne znaju ni kada je sijati, čime je prihraniti, a primjerice mi sami znamo da je plodoredom na istoj površini iza ječma dobro posijati industrijsku konoplju i tako imati i dvije berbe", kaže gospodin Krunoslav priznavši da su prošle godine krenuli s površinom od pet hektara bez da su znali kome i što će prodati, ali niti što se sve od konoplje može dobiti.

Na pet hektara u prvoj godini su dobili tri tone suhe mase, izbacili je na otvoreno tržište, a ostavili su tek oko 200 kilograma za ulje i čaj. Ulje je hladnim prešanjem prerađivala uljara i po prilici u litru ulja ide šest do sedam kilograma koštica.

Ovo je najisplativija kultura i ne podnosi herbicide

"Inače, moram priznati da je konoplja od svih kultura najisplativija, osobito ako se može obrađivati mehanizacijom jer je riječ o biljci koja ne podnosi nikakve herbicide. Sreća je što se preko interneta može doći do njemačke i engleske literature i ponešto naučiti. Za čaj smo je sušili na vanjskoj klimi, odnosno pod nadstrešnicom za što su dovoljna četiri do pet dana ako površina na kojoj je nije predebela", kaže Krunoslav Čavlek.

I ove godine na otvoreno tržište

Dodaje i da će s konopljom i ove godine na otvoreno tržište, ali se nada da će do jeseni i sam uspjeti usavršiti kombajn i prešu za hladno prešanje ulja. Njegova gospođa Nada, iako se brine cijelo vrijeme oko konoplje, ima i dodatni zadatak - pakiranje i prodaju konopljinog ulja i konoplje za čaj svake subote na tržnici u Krapinskim Toplicama.

Naime, u Hrvatskoj gotovo da i nema sajmova kamo bi oni mogli doći sa svojom konopljom, jedino u Istri i Sloveniji. Problem su i stabljike. "Našima je teško napisati tri papira kojima bi se dozvolilo da Danci i Norvežani otkupe stabljike. Zaorao sam ih u tlo, ali se bojim da prve godine neće istrunuti", kaže nam Krunoslav koji će ove godine eksperimentirati i sa količinom sjemena za sjetvu pa će posijati 20, 25 i 30 kilograma po hektaru. Tako će, kao i do sada, vlastitim iskustvom doći do najboljih rješenja.

Potražnja još uvijek nije velika

Konopljinog ulja kod njih trenutno nema u prodaji, ali i zbog neinformiranosti građana potražnja još nije velika. Čaja ima, a pakiranje od 150 grama stoji 10 kuna. Kad se uzme u obzir da se na jednu litru vode stavi kavena žličica čaja, to doista nije skupo. Inače, cijene konopljinog ulja su 250 kuna za litru, a postoje i pakiranja od pola odnosno od četvrtine litre. Dobili smo i recept za čaj - lijek koji je uz to i izvrstan.

U čaj od konoplje doda se malo matičnjaka ili kadulje i žličica meda. Boljeg lijeka za imunitet gotovo da i nema, a od njega se i mirno i lijepo spava. Ove godine od industrijske konoplje proizvedene u Zagorju obitelj Čavlek uz to namjerava proizvoditi i CDG smolu i kapljice, a o njihovim ljekovitostima doista se već puno zna od toga da smiruju bolovi, pomažu kod epilepsije, Alzheimerove i Parkinsove bolesti.

Festivali konoplje u Istri i Sloveniji

Kod nas nema festivala konoplje kao što to primjerice imaju u Sloveniji gdje proizvođač uživo na TV-u prodaje svoju proizvodnju kapljica i smola. Svoje će proizvode, baš kao i bučino ulje prodavati na sajmovima, a sajmovi su po njihovom mišljenju i jedini način za opstanak OPG-ova.

I kod buča treba paziti na plodored

Kažimo da obitelj Čavlek proizvodi i čisto bučino ulje kojeg je cijena 130 kuna po litri i salatno u omjeru 60:40 po 80 kuna, ali odmah ne prešaju sve koštice kako ulje tijekom godine ne bi užeglo. Buče su uzgajali na tri hekatra, ali ove će ih godine posijati na dva. "Zbog nepoštivanja plodoreda imao sam problema s divljim sirkom pa prinos nije bio kakav treba, a sada ćemo dijelove površina odmoriti i riješiti se tog korova", sam se za svoje brine Krunoslav Čavlek i njegova supruga Nada.