Vlada kupuje mir sa ratarima?

Jest ćemo kruh od stočnog brašna, najcrnji je scenarij ustraje li Ministarstvo poljoprivrede, kako je obećalo seljacima, u izmjeni pravilnika o žitaricama, mlinskim i pekarskim proizvodima, tjestenini, tijestu i proizvodima od tijesta, kojim se drastično spuštaju kriteriji kvalitete pšeničnog zrna.

Kako bi kupilo mir seljaka, resorno ministarstvo pristalo je, među ostalim, sniziti standard kvalitete pšenice sa 76 na 70 hl, primjesu sa 6 na 12% te vlagu zrna s 12 na 14%, kakva je prije završavala u stočnoj, a ne ljudskoj prehrani, tvrde u Žitozajednici, koja okuplja 80% hrvatske mlinarsko-pekarske industrije.

- Ako se već htjelo seljacima nadoknaditi štetu i zbrinuti pšenicu za koju se nagađa da je loša - a prve analize pokazuju posve drugačije - to se moglo i na neki drugi način, a ne ugrožavanjem proizvođačke industrije - kaže direktorica Nada Barišić, ističući kako se ispod sadašnjih standarda ne smije ići. U protivnom će odgovornost za loš kruh pasti na Čobankovićevo ministarstvo. To više što je kvaliteta zrna u dijelovima RH gdje je bilo puno kiše, ali nisu poplavljeni, izvanprosječna. Tu će seljak, odgodi li prodaju, možda i dobiti 1,20 kuna, koliko traži, možda i više - odredit će tržište, tvrdi N. Barišić.

Naravno, u cijeni "igra" i količina uroda, koja bi mogla biti i prepolovljena u odnosu na 2009. No prva cijena je oko 90 lipa, koliko i na mađarskoj burzi, na što računaju i u Granoliju. Inače slijedi i poskupljenje brašna, najavljuje vlasnik Hrvoje Filipović. Potom vjerojatno i kruha i peciva. - Svi smo na tržištu i sve je stvar tržišta. Ako neko može dobiti i četiri kune, neka proda. No, RH je premalo tržište da bi utjecala na cijene u okruženju, a one sada ne pokazuju tendenciju rasta. Trenutačno je najvažnije da se žetva privede kraju i pšenica pospremi u silose, a onda ćemo vidjeti - kazao je Filipović.

Brašno će biti kvalitetno, u silosima se sva pšenica izmiješa

Dosadašnja žetva pokazala je da će pšenica ove godine biti izvanprosječne kvalitete, no kako će biti i one manje kvalitete zbog vremenskih nepogoda, izmjena pravilnika išla je u smjeru takvih poljoprivrednika, da ne budu dodatno oštećeni - kazao je glasnogovornik MPRRR-a Mladen Pavić. Računa kako pšenice ispod prosjeka neće biti više 5-10 posto, a kako se u silosima sva pšenica ionako izmiješa, brašno će biti kvalitetno kao i dosad. Seljaci, kojima će država platiti i skladištenje neprodane pšenice od 10 lp/kg računaju kako će za nju, tjedan dva poslije žetve dobiti i 1,50 kn i više. No, u Žitozajednici kažu kako je u tom slučaju u 2011. neće imati komu prodati, s obzirom na to da je mlinarska industrija sa 6 milijuna kuna gubitaka u 2008. lanjsku godinu završila s gubitkom od 240 mil. kuna. Ne tješi čak ni činjenica što su, unatoč upitnom urodu, u 2010. svjetske zalihe pšenice 200 milijuna tona, najviše u posljednjih devet godina.

Autor: Jolanda Rak Šajn