Visoke cijene pšenice

Zbog visoke cijene pšenice na domaćem i svjetskom tržištu na jesen bi kruh mogao poskupjeti. Seljaci, međutim, tvrde da bi i uz veću otkupnu cijenu pšenice kruh mogao čak pojeftiniti. No, udruga mlinara i pekara »Žitozajednica« za jesen je najavila povećanje cijena pekarskih proizvoda. Poplave su smanjile prinose u Europi, a požari uništili petinu žitnih polja u Rusiji, što je povećalo otkupnu cijenu pšenice na europskim robnim burzama usred ovogodišnje žetve.
Cijene pšenice zbog toga rapidno rastu. Uz njezinu visoku cijenu, mlinare će dodatno opteretiti i najavljeno poskupljenje energenata.

Mato Mlinarić, predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka, kaže da je cijena kruha u Hrvatskoj bazirana na cijeni kilograma pšenice od 2,20 kuna pa nema razloga da kruh poskupi zbog nešto veće (30 lipa) otkupne cijene pšenice ovogodišnjeg roda u odnosu na lani.
Dodaje da bi zbog novog pravilnika o kvaliteti pšenice kruh mogao čak i pojeftiniti, jer su mlinari dobili 40.000 tona primjesa, što je više nego jednomjesečna potreba Hrvatske za pšenicom, koje su dosad završavale na sivom tržištu brašna.
Mali pekari, a to su oni koji peku i prodaju kruh na jednome mjestu, drže više od 60 posto domaćeg tržišta kruha. Veliki proizvođači kruha, kao što je zagrebačka Klara, iz godine u godinu gube tržišni udjel.
Drugi veliki proizvođač kruha, križevački Mlinar, ovih je dana već povećao cijene peciva, i to pojedinih vrsta za čak 12,5 posto. Pogačica (»čvarkuša«) sada stoji 4,5 kune. Ako nema dovoljno čvaraka iz domaće proizvodnje, barem brašna, vode i soli ima.
Velik posao s kruhom i drugim pekarskim proizvodima radi Željko Mavrović, koji je uspio ući u velike trgovačke lance, gdje njegov ekološki, »zdravi« kruh stoji od 10 do 12 kuna.

Agrokor će seljacima kilogram pšenice platiti 1,20 kuna. Kilogram brašna u trgovinama u prosjeku stoji pet kuna, a cijena kruha od 750 dekagrama iznosi od sedam do 10 kuna.
»Računica pokazuje da ako za kilogram pšenice dobijete 1,20 kuna, a kruh prodate za sedam ili čak 10 kuna, tu netko nekoga debelo vara«, kaže Matija Brlošić, predsjednik Udruge »Brazda«.
Na jesen bi se pšenica, kažu stručnjaci, mogla plaćati i više od 1,50 kune po kilogramu.
»Ovisi koliko će poskupjeti, ali uz ove nove cijene pšenice i brašna, poskupljenje kruha ne bi trebalo biti značajno«, kaže Stjepan Mikolčić, državni tajnik za poljoprivredu. Rast cijena pšenice seljacima neće puno pomoći, jer je većina njih ljetinu već prodala.
No, zašto je kruh skup ako je pšenica jeftina? Marže na pekarskim proizvodima više su od 30 posto, a pokušaj pekara da pridobiju trgovce da sudjeluju u podjeli rizika, odnosno vraćanju neprodanoga kruha (20 posto), zasad je propao.

Jadranka Kosor: "Učinit ćemo sve da ne poskupi kruh"

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor u četvrtak je u Kninu novinarima izjavila kako će Vlada učiniti sve da najesen ne dođe do poskupljenja kruha. »Učinit ćemo sve da se to ne dogodi. Međutim, treba razgovarati«, izjavila je Kosor. »Treba ponoviti svakome da u ovako teškim vremenima krize svatko mora dati svoj doprinos - od članova Vlade do trgovaca«, dodala je i rekla da je prošle godine razgovarala sa svima onima koji odlučuju o poskupljenju ili pojeftinjenju prije svega prehrambenih artikala. »I ovaj ćemo put razgovarati, pa ćemo vidjeti«, kazala je premijerka koja je, zajedno s više ministara, posjetila tvrtku TVIK - Tvornicu vijaka Knin. Izjavila je da je s ministrima došla »pokloniti« se uspjesima TVIK-a jer ta tvrtka sada ima 240 zaposlenih, a uskoro će se, istaknula je, otvoriti još jedan pogon u kojem će se zaposliti 300 radnika. Novinarima je pokazala maketu broda koju su joj darovali tvikovci, te kazala kako je lik za kormilom - ona. »To sam ja, dobro sam ispala«, rekla je premijerka.

Nakon dugo godina neće biti izvoza pšenice

Hrvatska će u ovogodišnjoj žetvi ubrati oko 500.000 tona pšenice, što je dovoljno za domaće potrebe, ali je prvi put nakon više godina neće biti za izvoz. Kruhu nema spasa, kažu pekari. Pšenica im je preskupa. Iako u cijeni kruha sudjeluje sa samo 15 posto.

Bijeli kruh u Srbiji upola jeftiniji

Pekari poskupljenje pravdaju visokim cijenama sirovine, energenata i radne snage. Unatoč tomu, kažu da Hrvatska jede najjeftiniji kruh u Europi. Cijena kilograma pekarskih proizvoda u Hrvatskoj stoji 13, u Sloveniji 19, a u Austriji čak 26 kuna. No obični bijeli kruh je u Srbiji, koja ima skuplje mlijeko, upola jeftiniji nego u Hrvatskoj.

Autor: Marinko Petković / Hina