Već sada napravite plan prihrane pšenice

Za visoke prinose pšenice koji se mogu postići današnjim visokorodnim sortama i dobrom agrotehnikom, potrebno je osigurati dovoljne količine osnovnih biljnih hraniva i to dušika, fosfora, kalija, navodi stručnjakinja za ratarstvo Svetlana Zlatarić.

Pšenica se, uglavnom gnoji samo s mineralnim gnojivima. Pri određivanju količine hranjivih tvari za gnojidbu uzima se u obzir sljedeće:

• količina hraniva potrebnih da bi se ostvario prinos od 100 kg zrna i odgovarajuće količine vegetativne mase (slame);
• planirani prinos;
• plodnost tla;
• predusjev i drugo.

Za proizvodnju 100 kg zrna i odgovarajuće količine slame pšenica usvoji: 2,0 - 3,4 kg dušika, 1,2 - 1,85 kg fosfora i 1,5 - 2,8 kg kalija.

Pazite na predusjev

Predstava o potencijalnoj plodnosti zemljišta dobiva se na osnovu agrokemijske analize tla. U našim agroekološkim uvjetima količina i odnosi hraniva kreću se u širokim granicama.

Ako se pšenica sije nakon kukuruza ili neke druge kulture koja ostavlja veću biljnu masu za njenu razgradnju treba primijeniti određenu količinu dušika koja će ubrzati i pospješiti razgradnju organske tvari u tlu. Za razgradnju 100 kg kukuruzovine treba 0,6 kg dušika. Ako to primijenimo na moguću količinu od sedam do 10 t/ha kukuruzovine onda za to treba primijeniti od 42 do 60 kg/ha dušika, ističe Zlatarić.

Tu količinu dušika treba primijeniti prilikom zaoravanja kukuruzovine i to kroz 100 do 150 kg/ha UREE. Ova količina se ne računa u obračun hraniva za pšenicu jer se iskoristi za razgradnju organske mase kukuruzovine, a ako se ne doda može se dogoditi da kultura pokaže nedostatak dušika, jer će onaj koji je prije sjetve dodan za ishranu pšenice biti iskorišten za razgradnju kukuruzovine.

Koju pšenicu prvo prihranjujemo i kako ureu primijeniti folijarno?

Kako smo ranije pisali, urea se može primijeniti i folijarno, i tada je vrlo bitno voditi računa o koncentraciji otopine. Za prihranu kukuruza ona treba biti koncentracije tri do pet posto, odnosno tri do pet kilograma uree na 100 litara vode ili šest do 10 kg u 200l vode, dok pšenica i trave podnose veću koncentraciju ovog gnojiva (max. 20 - 25 posto).

Osnovna gnojidba

Prilikom obavljanja osnovne obrade za pšenicu neophodno je obaviti i osnovnu gnojidbu mineralnim gnojivima. Dodavanjem na dubinu oranja, a to je oko 30 cm, osiguravaju se pšenici dostupna biljna hraniva na dubini na kojoj se razvija najveća masa korijena. Fosfor i kalij nisu lako pokretljivi u tlu, pa ako se dodaju pliće, kao što je to kod tanjuranja, na toj dubini uglavnom i ostaju.

U gnojidbi pšenice treba primijeniti: 140 do 200 kg/ha dušika, 70 do 130 kg/ha fosfora i 80 do 140 kg/ha kalija. Ovim količinama osigurava se dobar prinos pšenice, a tlo se ne osiromašuje već se osigurava njegova buduća plodnost, naglašava stručnjakinja.

Cjelokupna količina fosfornih i kalijevih i oko jedne polovine dušičnog gnojiva, upotrijebi se pod osnovnu obradu. Ostatak dušika služi za prihranjivanje.

Prihranjivanje u vegetaciji

Pšenica se prihranjuje prvi put krajem veljače ili početkom ožujka. Drugi put pred vlatanje. Ako je u prihranjivanju potrebno unijeti više od 100 kg čistog dušika, tada se ta količina dijeli u dva dijela: 70 posto prvi put, a 30 posto drugi put.

Ukoliko tijekom vegetacije dođe do sušnog perioda, kada biljka ne može iskoristiti vlagu, koristiti metodu folijarne prihrane. Ona se može izvesti samostalno i to u više navrata ili u kombinaciji sa zaštitom od korova i insekata. Obično se koriste vodotopiva gnojiva do pet kilograma po hektaru s 200-400 l/ha vode.

U nekim slučajevima pšenica se prihranjuje dušikom i u klasanju, jer to utječe na kvalitetu (povećanje količine proteina u zrnu), a u vrlo maloj mjeri i na prinos. Ono je opravdano samo ako postoje uvjeti za djelovanje dušika u to vrijeme i ako se pšenica otkupljuje po kvaliteti, zaključuje savjetodavka za ratarstvo.