Pretraga tekstova
Prihranu pšenice, kojoj je potrebno u fazi busanja do porasta u stablo dati više od 60 kg dušika, obavezno raditi u dva navrata.
Ukoliko je agrokemijskom analizom tla utvrđena prirodna plodnost zemljišta, na kome se može ostvariti prinos od 3.000 kg/ha zrna pšenice, za planirani prinos od 6.000 kg/ha zrna potrebno je osigurati vodotopivih NPK hraniva i to:
N=94 kg/ha, P2O5 = 47 kg/ha i K2O = 75 kg/ha.
Ovo samo u slučaju korištenja mineralnih hraniva topivih u vodi, čiji je koeficijent iskorištavanja 95 do 97 posto.
U slučaju korištenja klasičnih mineralnih NPK hraniva za pšenicu prosječan koeficijent iskorištavanja je po "Lorch"-u: 50 - 80 posto za dušik, 25 - 30 posto za fosfor i 55 - 70 posto za kalij. Tada stvarne količine NPK hraniva se proporcionalno uvećavaju. Na zemljištima vrlo dobro opskrbljenim pristupačnim kalijem ili nakon predusjeva suncokreta, količine kalijevih hraniva mogu se smanjiti ili čak potpuno izostaviti.
Prihranjivanje i ostale agrotehničke mjere završiti do fenofaze porasta u stablo - vlatanje, što je u normalnim ekološkim uvjetima početkom travnja. Ovo obavljamo rasipačima mineralnih gnojiva ili na većim kompleksima avionom. Ukoliko koristimo folijarna ili otopinu UREE (max. 20 - 25 posto), obavezno gnojivu dodati neki od okvašivača.
Prihranu pšenice, kojoj je potrebno u fazi busanja do porasta u stablo dati više od 60 kg dušika, obavezno raditi u dva navrata. U prvom dati obično UREU, dok 21 dan kasnije dodati KAN. To će reći, prvu prihranu obaviti krajem veljače početkom ožujka, dok drugu 21 dan kasnije ili krajem ožujka.
Ako je, primjerice, potrebno za prihranu 81 kg dušika, a tlo je kiselo, u oba navrata dodati KAN i to po 150 kg/ha KAN-a. Jako bitno u prihrani pšenice kao usjeva je da prvo prihranjujemo jače izbusanu, odnosno pšenicu koja je u boljem stanju jer je potrošila rezerve dušika u zemljištu. Kasnije prihranjujemo onu koja je u relativno lošijem stanju jer još ima hraniva u zemljištu koja nije iskoristila.
Kada je riječ o folijarnoj prihrani pšenice, u našim uvjetima kada poljoprivrednici žele uštedjeti na dušičnom gnojivu, prihrana preko lista može se izvesti i UREOM.
Prilikom folijarne primjene vrlo bitno je voditi računa o koncentraciji otopine. Za prihranu kukuruza treba biti koncentracije tri do pet posto, odnosno tri do pet kilograma UREE na 100 litara vode ili šest do 10 kg u 200l vode, dok pšenica i trave podnose veću koncentraciju ovog gnojiva (max. 20 - 25 posto).
UREA ima osobinu kristalizacije pa ju je prilikom pripreme otopine poželjno prvo otopiti u nekoj posudi, pa tek onda dodati u vodu prskalice i obaviti miješanje, uz dodatak nekog okvašivača na kraju. Još bolji učinak se postiže kada se daje u koncentraciji od 10 posto, ali se prska dva puta s navedenom koncentracijom. Vrlo je bitno da se radi o kvalitetnom gnojivu, jer u suprotnom nema efekta ili dolazi do začepljenja dizni prskalice.
Tagovi
Prihrana pšenice Folijarna prihrana UREA KAN Faza busanja Gnojidba pšenice
Autor
Više [+]
Diplomirani inženjer agronomije, specijaliziran za voćarstvo, vinogradarstvo, ratarstvo, povrćarstvo i fitomedicinu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Bliži se svetkovina sv. Vinka kojim vinari obilježavaju ulazak u novu vinogradarsku godinu. Mi smo malo uranili 😊🙏
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje