Važnost pravilne gnojidbe uljane repice

Pravilna ishrana ključan je čimbenik za postizanje optimalnih rezultata u proizvodnji ratarskih kultura pa tako i uljane repice. Naime, riječ je o kulturi koja tijekom svog intenzivnog rasta i razvoja ima povećane potrebe za fosforom i kalijem, a za borom u vrijeme cvatnje i nalijevanja zrna. Prije gnojidbe svakako se preporuča izraditi kemijsku analizu tla, budući da će se na taj način odrediti najbolji način prihrane i osigurati optimalni rezultati. Ukoliko se primjenjuje organsko gnojivo važno je imati na umu da se stajnjak može koristiti direktno u gnojidbi, kada se koristi u količini od 20 tona/ha.

Kako bi se u tlu nadoknadio gubitak hranjiva uzrokovan biljnom proizvodnjom te kulturama omogućio pravilan rast i razvoj, neophodno je izvršiti mineralnu gnojidbu, koja može biti osnovna, predsjetvena te prihrana.

Osnovna gnojidba tla

Gnojivo se prilikom jesenske obrade zaorava na punu dubinu oranja

Osnovna se gnojidba obavlja prilikom jesenske obrade tla, prilikom čega se glavnina unosa mineralnih tvari odnosi na elemente fosfor i kalij. Ovim se osiguravaju potrebni elementi prilikom intenzivnog rasta i razvoja biljaka u proljeće. Budući da su fosfor i kaij sporootpuštajući elementi, a mineralno se gnojivo zaorava na punu dubinu oranja, biljkama će se na ovaj način osnovnom gnojidbom osigurati potrebnim hranivima tijekom cijele vegetacije. Kako je dušik lako pokretan element, on se u jesen dodaje tek u manjoj količini, jer postoji mogućnost od njegovog ispiranja u dublje slojeve tla.

Prilikom osnovne gnojibe tla preporuka je koristiti gnojiva formulacije s manjim udjelom dušika: NPK 8:26:26, NKP 7-20-30 ili NPK 5-15-30 ili formulacija bez dušika kao što je PK 20-30.

Pri tome potrebne količine mineralnih gnojiva iznose 300 - 500 kg/ha, ovisno o zalihama hranjiva u tlu.

Predsjetvena gnojidba tla

Predsjetvena se gnojidba obavlja usporedno s pripremom tla za sjetvu. Kako bi se biljkama omogućilo dovoljna opskrbljenost i lak pristup hranivima za vrijeme početnog rasta i razvoja, ova predsjetvenom se gnojidbom gnojivo unosi u plići sloj tla.

Ovim se putem koriste gnojiva s jednakim omjerom dušika, fosfora i kalija, kao što su: NPK 15-15-15 ili NPK (SO₃) 15-15-15 (18) ili NPK (SO₃) 15-15-15 (7) ili NPK 20-10-10, u količinama 150 - 200 kg/ha.

Također, ukoliko su osnovnom gnojidbom dodane ukupne potrebe biljke za fosforom i kalijem, u gnojidbi pred sjetvu može se unijeti amidno dušično gnojivo UREA u količini 100 - 120 kg/ha ili UAN u količini 100 - 150 l/ha.

Prihrana

Tijekom rasta biljnih kultura, obavlja se prihrana hranivima radi osiguravanja njihovog pravilnog razvoja. Ovim se putem poseban naglasak stavlja na dušik, koji se primjenjuje u biljkama lako dostupnom obliku, odnosno u obliku amonijevog nitrata.

Preporučeno je gnojivo KAN, odnosno kalcijsko amonijski nitrat u količini 150 - 250 kg/ha.

Stručnjaci naglašavaju da će jedna prihrana u vegetaciji imati jednak učinak kao dvije. Ipak, dvije prihrane preporučuju se u slučaju obilnih oborina, kada je nakon prve prihrane na laganim i pjeskovitim tlima zbog ispiranja dušika potrebno obaviti i drugu prihranu. Pritome bi veći udio dušika svakako trebalo u tlo unijeti prvom prihranom.

Dvije se prihrane preporučuju samo u slučaju obilnih oborina

Ukoliko se prihrana obavlja u dva navrata, druga je potrebno obaviti dva do tri tjedna nakon prve, odnosno kada dođe do pojave prvih pupova iz rozete listova. Preporuča se koristiti gnojiva UREA ili KAN u količini 100 - 120 kg/ha ili UAN u količini 100 - 120 l/ha.

Folijarna gnojidba

Važno je spomenuti i folijarnu gnojidbu, koja se obavlja u slučajevima nedostatka oborina.

Tada se prihrana obavlja tekućim gnojivima s 15 % otopine UAN-a ili 5 % otopine Fertine R koja sadrži: 10 % dušika, 5 % kalija, 2 % magnezija, 0,5 % bora i 3 % cinka.

Foto: depositphotos.com, hopsalka