Važnost mikrohranjiva u ishrani bilja

Mikrohranjiva su biljna hranjiva potrebna biljkama u malim količinama i u njih ubrajamo željezo (Fe), mangan (Mn), bor (B), cink (Zn), bakar (Cu), molibden (Mo), klor (Cl) i kobalt (Co). Uslijed nedostatka mikrohranjiva na biljkama se javljaju anatomske i morfološke promjene za koje se
dugo mislilo da su posljedice bolesti izazvane mikroorganizmima.

Željezo (Fe)

Željezo (Fe) ima važnu ulogu u životnim procesima biljaka, jer je sastavni dio biosinteze klorofila, fotosinteze, disanja, fiksacije elementarnog dušika, redukcije nitrita i metabolizma ugljikohidrata. Na usvajanje željeza od strane biljaka utječe pH vrijednost tla, visoke koncentracije fosfora i kalcija i amonijski oblik dušika.

Uslijed nedostatka željeza dolazi do pojave željezne kloroze. Do ove pojave dolazi na alkalnim (pH>7) ili jako kiselim tlima (pH<3,5). Kod visokih pH vrijednosti i niskog sadržaja kalija u tlu javlja se tzv. vapnena kloroza. Simptomi manjka željeza prvo se očituju na najmlađim listovima tako da mjesta unutar žila požute, a ponekad izblijede do bijele boje. Kod većeg nedostatka ovog hranjiva dolazi do preranog opadanja lista u voćaka tako da one u srpnju ili kolovozu mogu ostati potpuno bez lista. Rast biljaka i cvjetnih pupova je smanjen, a plodovi ostaju sitni. Nedostatak željeza može se smanjiti folijarnom primjenom vodenih otopina lako topivih spojeva
željeza i primjenom helatnih oblika željeza.

Petrokemija za tu namjenu proizvodi Fertinu Fe koja sadrži 6% vodotopivog željeza i željezo u helatnom obliku.

Mangan (Mn)

Mangan (Mn) ima značajnu ulogu u aktivnosti enzima i utječe na sintezu kloroplasta u biljkama. Nedostatak mangana javlja se u vapnenim i alkalnim tlima. Biljke vrlo osjetljive na nedostatak mangana su zob, krumpir, stočna i šećerna repa, cikla, trešnja, citrusi i jabuka. Simptomi nedostatka mangana uočavaju se kao mrkožute mrlje na lišću dikotiledona, dok je u monokotiledona tipična prugasta kloroza kod koje samo lisne žile ostaju normalno zelene. Ovi simptomi su slični nedostatku magnezija, samo manje izraženi i list poprima metalni sjaj.

Bor (B)

Bor (B) ima značajnu ulogu u procesu oplodnje u biljaka te utječe na klijanje polena, kao i na rast i stabilnost polenove cjevčice. Značajnu ulogu ima u prometu ugljikohidrata u biljkama. Veće potrebe za borom imaju šećerna repa, suncokret, lucerna, cvjetača, celer i jabuka. Nedostatak bora prvo se uočava smanjenim i abnormalnim vršnim rastom, mlado lišće je deformirano, naborano, zadebljalo i tamno, plavozelene boje uz pojavu međužilne i rubne kloroze. Uslijed jačeg nedostatka bora smanjen je porast biljaka, slabije je zametanje cvjetova i plodova. Tipični nedostatak bora kod šećerne i stočne repe izaziva oboljenje pod nazivom trulež srca. U nekih voćaka (jabuka, kruška) sprječava pojavu plutastih nakupina na plodu - povećava kakvoću. Simptomi nedostatka bora mogu se spriječiti primjenom otopine Fertine B od 0,5 - 1% prije cvatnje.

Cink (Zn)

U životnim procesima biljaka cink (Zn) ima važnu ulogu jer se nalazi u sastavu mnogih enzima te povećava otpornost biljaka prema bolestima i suši. Osjetljive biljke na nedostatak cinka su kukuruz, soja, grašak, jabuka, vinova loza, breskva i citrusi. Uslijed nedostatka cinka dolazi do morfološke promjene na listu, ostaju sitni i uski, internodiji su skraćeni i nastaju rozetasti oblici kod voćaka ili izgled metle (npr. kukuruz). U kasnijim fazama nedostatka cinka dolazi do slabijeg zametanja cvjetova te prijevremenog opadanja listova i plodova. Primjenom većih količina fosfornih gnojiva može se izazvati nedostatak cinka u uzgoju biljaka, osobito na tlima sa višom pH vrijednosti i većim sadržajem kalcija.

Simptomi nedostatka cinka mogu se suzbiti primjenom otopine Fertine R u količini 1 - 3% preko lista.

Bakar (Cu)

Bakar (Cu) je teški metal i u tlu potječe iz primarnih minerala. Sastavni je dio enzima i sudjeluje u oksidacijskim procesima. Osjetljive biljke na nedostatak bakra su pšenica, ječam, lucerna i duhan. Simptomi nedostatka bakra na biljkama su venuće, uvijanje i odumiranje vrhova lišća i mladih listova. Suvišak bakra je rijetka pojava osim u voćnjacima i vinogradima nakon višegodišnje primjene preparata na bazi bakra za suzbijanje biljnih bolesti.

Molibden (Mo)

Molibden (Mo) ima značajnu ulogu u fiksaciji atmosferskog dušika putem Azotobaktera kod leguminoza (soja, grašak, lucerna). Nedostaci ovog mikrohranjiva javljaju se na kiselim tlima koja sadrže dosta željeza i aluminija. Na nedostatak su osjetljive sve kupusnjače, salate, citrusi, cvjetača, špinat. Kod nedostatka molibdena mogu se uočiti patuljasti rast biljaka i skraćeni internodiji. U biljaka zbog nedostatka dolazi do odumiranja stanica vegetativnog vrha te nastaju različiti oblici listova netipičnog izgleda za pojedinu kulturu.

Klor (Cl)

U novije vrijeme se klor (Cl) ubraja u mikroelemente iako ga biljke dosta sadrže, primjerice lišće šećerne repe. Klor je u tlu lako pokretljiv - brzo se ispire. U tlo se najčešće unosi NPK gnojivima gdje je kalij u obliku kalij klorida. Osjetljive kulture na suvišak klora su vinova loza i duhan, a kod krumpira smanjuje sintezu škroba.

Kobalt (Co)

Kobalt (Co) je sastavni dio vitamina B12 te je njegov udio u biljkama vrlo značajan za zdravlje ljudi i životinja.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor