• Sjetva ozimina
  • 26.10.2020. 18:00

Valjanje za bolje nicanje sjemena - na kraju povucite i lanac

Najavljene nadolazeće ljepše dane još uvijek stignete iskoristiti za jesensku sjetvu, jer tlo nikako ne bi trebalo ostaviti da prezimi 'golo', preporuča prof.dr.sc. Bojan Stipešević.

Foto: Renata Prusina
  • 1.518
  • 98
  • 2

Ovoga je vikenda kiša nakratko zaustavila sjetvu ozimih žitarica koja je upravo u punom jeku. Iako se činilo da će biti problema jer je jesen u početku bila prilično suha, zapravo su prošloga tjedna uvjeti bili idealni, i to ne samo agroklimatski već i kalendarski, obzirom da su sada njeni 'školski' optimalni rokovi.

"Kiša je pala na vrijeme i ovih je dana vlaga tla bila idealna pa tko god je imao sijati 'normalno' zrnate ozimine, trebao je to iskoristiti", komentirao nam je prof.dr.sc. Bojan Stipešević s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti, upravo se vraćajući iz sjetve ozimog ječma u okolici Slavonskog Broda, dodajući kako, zbog globalnog zatopljenja, više nije grijeh sijati ni krajem listopada.

Gledajući u 'petoljetkama', kaže, tzv. datumi silaza, kad temperature zraka napokon padnu ispod 5 stupnjeva, nekad su se događali oko 20. listopada, a sada u prvom tjednu studenoga, pa se bez problema može ići u kasnije sjetve.

Bolje sijati za Crni petak nego za Dan SKOJ-a

"Zbog suma temperatura, optimalni su rokovi pomaknuti, pa su tako brojni rezultati pokazali da je bolje sijati za "Black Friday" (zadnji petak u studenom) nego za dan SKOJ-a (10. listopada op.a.). Black Friday je sada naše novo normalno“, duhovito je u korona-slengu oslikao prof. Stipešević podsjećajući kako nikada ne treba sijati sve površine sortom istog vremena dozrijevanja. 

Optimalan rok sjetve ozimina pomiče se za desetak dana - na što obratiti pažnju

"Dobro je pristupati sjetvi kao kladionici. Znaš da 'kuća' uvijek dobiva, dakle, klima je uvijek promjenjiva, i nastojiš ju prevariti. Tako je na osnovu iskustva i ponuđenog sortimenta uvijek dobro koristiti više različitih sorti u tri grupe zrenja. Osobno bih išao s 20 posto vrlo ranih, 60 posto srednjih, i to najmanje četiri sorte te 20 posto vrlo kasnih sorti",  pojasnio je svoje viđenje "sjetvene statistike". 

'Normalne' ozimine, pšenicu i ječam, jednostavno je posijati u sjetvospremačem u prethodno pripremljeno tlo pri čemu bi, kaže, samo trebalo voditi računa da sjeme nema previše kontakta s biljnim ostacima prethodne kulture. U specijaliziranim, kao što je primjerice no-till sjetva (bez obrade zemlje, op.a.), ulagači su dovoljno jaki da se ona u žetvene ostatke odvija bez problema. Takve sijaćice imaju i razgrtače obično postavljene prije rovila ili diskosnih ulagačkih tijela, da bi lakše ušli u tlo.  

Treba voditi računa da sjeme nema previše kontakta s biljnim ostacima prethodne kultur

"Ako su kulture sitnozrne, kao što je primjerice 'fakultativna ozima' facelija, neke leguminoze odnosno mahunarke među kojima je grahorica, ili pak smjese sitnozrnih kultura, ona bi se trebala obaviti u što ravnije tlo. Radi se, naime, o plitkoj sjetvi, kod koje je sjetvena posteljica na 1-2 cm dubine, pa ako nije odrađena kvalitetna priprema tla, trebalo bi razmišljati i o valjanju prije ove aktivnosti", savjetuje Stipešević navodeći primjenu cambridge, pa i ravnog valjka, kako bi se osigurao najbolji kontakt između sjemena i tla i tako poboljšali uvjeti za jednolično nicanje. 

Iza valjanja treba povući lanac

Ovdje je možda dobro podsjetiti kako literatura navodi različite izvedbe valjaka, kategoriziranih po, primjerice, težini (lagani 0,5- 1 kg, srednje teški 1,5-2,5 kg i teški 5-7 kg mase po dužnom metru), odnosno izvedbi (glatki, hrapavi i člankoviti) ili prema obliku radnih tijela. Tako zvjezdasti valjci imaju promjer 30-60 cm i masu 160-300 kg, a sastoje se od ozubljenih prstenova koji  dobro usitnjavaju površinu tla.

Cambridge valjci za intenzivno sitnjenje i rahljenje tla su kombinacija glatkih prstenova i usko nazubljenih zvijezda, dok su cross-kill prikladni za teža tla, odnosno teže uvjete rada na vrlo suhom i grudastom zemljištu, a čine ih pokretni ozubljeni pločasti kolutovi.

"Valjak ima zadatak izravnati tlo kako bi sijaćica mogla obaviti što precizniju sjetvu na tako plitku dubinu. Ova agrotehnička mjera igra veću ulogu kod jarih kultura, jer je u proljeće važno zbiti tlo da se uspostavi kapilaritet iz dubine tla do dubine sjetve odnosno do samog zrna i tako mu se osigura dovoljno vlage za klijanje i nicanje", pojašnjava dodajući kako problem vlage za nicanje nije izražen u ovo jesensko vrijeme jer su temperature niže i samim time nema velike evaporacije iz tla, pa u jesenskoj sjetvi sitnozrnih kultura nije veliki problem nedovoljno kompaktirano tlo.   

"Dakle, kod jarih kultura je valjanje itekako bitno. Ali, valjak nikako ne bi trebao biti zadnja operacija. Ako ništa drugo, iza valjanja treba bar još povući lanac", savjetuje misleći na lake, odnosno lančane drljače koje će zatvoriti brazdu i prekinuti kapilaritet u tlu iznad posijanog zrna. 

Lažna sjetva za forsiranje korova

U ekološkoj pak proizvodnji valjanje je odlično i za provociranje nicanja korova kao tzv. lažna sjetva koja se obavlja dva tjedna prije prave, jer će se sjemenu korova omogućiti bolji kontakt s tlom i ono će niknuti. 

Prof.dr.sc. Bojan Stipešević preporuča više različitih sorti u tri grupe zrenja

"Valjanjem ih se može isforsirati čak i sada, pa nakon toga ići s još jednom predsjetvenom pripremom, jer će se radnim tijelima sjetvospremača, u većini slučajevima pačjim nogama, tanjuračom i paker valjkom, ti niknuli korovi uništiti i unijeti u tlo",  pojašnjava ovaj stručnjak dodajući kako se mnogi poljoprivrednici, obzirom na značajnu stavku cijena herbicida, odlučuju ovu mehaničku mjeru kontrole primijeniti i u konvencionalnoj proizvodnji.  

Kad smo već kod zaštite usjeva i globalnih klimatskih promjena, spomenimo kako sve toplije jeseni i zime nose sa sobom i opasnost od većeg napada lisnih ušiju na žitaricama, što za posljedicu, obzirom da su ovi štetnici vektori virusa, može imati i širenje viroza, pa valja biti na oprezu. 

Stiže zima s brojnim olujama? U Hrvatskoj i orkanska bura

"Svaki raniji rok sjetve može sa sobom 'povući' tu opasnost da dođe do vektorskog prijenosa viroza i  veće zaraze usjeva, a onda nam je Bog na pomoći u proljeće", kaže prof. Stipešević, zaključujući kako se najavljeni nadolazeći ljepši dani još uvijek stignu iskoristiti za jesensku sjetvu, jer tlo nikako ne bi trebalo ostaviti da prezimi 'golo', ali ova tema zaslužuje posebno poglavlje.  


Fotoprilog


Tagovi

Sjetva ozimih kultura Rokovi sjetve Predsjetvena obrada tla Valjanje Lažna sjetva


Autorica

Renata Prusina

Više [+]

Dipl.ing.agr., dugogodišnja novinarka i urednica.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Gigantska mrkva i peršin iz moje prve bašče :)