Većina sorti pšenice otporna je na niže temperature i golomrazice, pri čemu dolazi do pojave odbacivanja liski, ali to ne ostavlja veće posljedice na prinos, osim u nekim ekstremnim slučajevima poput dužih golomrazica, praćenih vrlo niskim temperaturama ili depresivnih površina itd.
Ozima pšenica, posijana u optimalnim rokovima, pri dovoljnoj količini vlage i temperaturama iznad 0⁰C, pravilno klija, niče i razvija se do faze busanja. Nakon toga pšenica je izložena utjecaju znatno nižih temperatura, pri čemu se misli na temperaturu zraka iznad površine zemljišta.
Kako objašnjava diplomirana inženjerka ratarstva Svetlana Zlatarić, temperatura zemljišta na dubini ležanja čvora busanja znatno je viša od temperature zraka iznad površine zemljišta. Zato ne možemo govoriti o otpornosti pšenice, odnosno o tome da li je ona manja ili veća ovisno o debljini snježnog pokrivača i dubine ležanja čvora busanja, jer pšenica ima osobinu da podnosi niže temperature ispod snijega, to jest u zemljištu. Zlatarićeva napominje da se razlika temperature iznad i ispod snijega kreće u rasponu od 10⁰C do 15⁰C.
Većina sorti pšenice otporna je na niže temperature i golomrazice, pri čemu dolazi do pojave odbacivanja liski, ali to ne ostavlja veće posljedice na prinos, osim u nekim ekstremnim slučajevima poput dužih golomrazica, praćenih vrlo niskim temperaturama ili depresivnih površina.
Napominje da otpornost pšenice na niske temperature, ovisi o mnoštvu faktora kao što su: razvijenost korijenovog sustava, sortnih karakteristika, tipa i strukture zemljišta, vremena sjetve i drugih faktora. U slučaju prerane sjetve biljke su razvijenije, pa ulaze u svjetlosni stadij, zbog čega se smanjuje otpornost na niske temperature. Pravilna mineralna ishrana, to jest optimalan unos neophodnih hranjivih elemenata, naročito fosfora (P) i kalija (K), omogućava veći sadržaj organske tvari u staničnom soku, što se posebno odnosi na ugljikohidrate i manji sadržaj slobodne vode. To povećava koncentraciju staničnog soka, a samim tim i otpornost na zimu i niske temperature.
Da bi biljke preživjele niske temperature, već u jesen bi trebalo početi njihovu pripremu za zimu, jer se u noćnim satima temperatura zraka smanjuje postepeno. U tom periodu proces klijanja se odlikuje se značajnim povećanjem sadržaja šećera u listovima, a naročito se to događa u čvoru busanja. Mehanizam te pojave se odvija tako što tijekom jeseni, kada ima sunčanih dana, pšenica pri temperaturama iznad 0 ⁰C, može relativno intenzivno obavljati fotosintezu, dok se u večernjim, noćnim i jutarnjim satima, pri nižim temperaturama, u biljkama usporavaju procesi disanja i rasta, što dovodi do nakupljanja šećera.
Tijekom zime, dok su biljke prekrivene snijegom, one koriste šećer, ne samo kao zaštitnu tvar, već i kao energetski materijal koji osigurava proces disanja. Nakon nakupljanja rezervnih tvari, pri prelasku na temperature ispod 0⁰C, koje određuju stupanj takozvane prve faze kaljenja, pšenica relativno lako izdržava temperaturu nižu od -10⁰C.
Poslije te prve faze kaljenja, nastupa druga faza, koja se odvija na temperaturi od -2⁰C do -7⁰C pri čemu su biljke znatno otpornije na mraz. Tada se sadržaj vode u listovima i čvoru busanja znatno smanjuje, dok se istovremeno povećava sadržaj suhe tvari. S tim u vezi, čvor busanja je najotporniji organ, pa se stoga dubinom sjetve do izvjesne granice, može regulirati i otpornost biljaka na niske temperature.
Foto: Chris Walker / Flickr
Autor
Na stres i naglu promjenu klime odgovorite primjenom biostimulatora
Cijene dušičnih i fosfornih gnojiva padaju na svjetskom tržištu
Rusija zauzima europsko tržište pšenice - konkurencija bez presedana
Lemken predstavio Solitair DT sijačicu s 32 reda i radnog zahvata četiri metra
Damir Senj
prije 4 dana
Vidi se po slici što najviše mirše, janjetina na prvom mjestu a traktor i ovako nema što da radi pa nek čeka u redu na prasetinu 😂. A ja samo prošao Više [+]
