Umjesto jedne, četiri otkupne cijene pšenice?

Na području Osječko-baranjske županije započela je proljetna sjetva koja bi se trebala obaviti na ukupno 135.000 ha površine. "Trenutačno je najveći interes za sjetvu kukuruza zbog dobre otkupne cijene u 2013.", izjavio je Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu. Sastanak je organizirala Strukovna skupina biljne proizvodnje i usluge u poljoprivredi sela u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede iz kojeg je bila nazočna pomoćnica ministra poljoprivrede Zvjezdana Blažić sa suradnicima.

Najveći interes za kururuz, najisplativija šećerna repa

No i ovoga puta, poljoprivrednike čeka sjetva bez novca, pa će za skupi repromaterijal morati dizati još skuplje kredite. Najpopularnija kultura ove godine je kukuruz, a i dalje, kako se čini najisplativija šećerna repa. No, i tu će doći do promjena. Naime, kao i u ostatku EU šećerane uvode novi obračun - dio će biti garantna cijena, a dio će se određivati tek po završetku kampanje.

Kodeks za otkup žitarica - plaćanje pšenice po klasama?

Drugačije će se određivati i cijena pšenice. Naime, niska cijena pšenica prošle godine dovela je do velikih površina zasijanih tavanušom pa će kvaliteta biti manja, a zbog svega se planira i uvođenje Kodeksa za otkup žitarica.

Također, mlinari i otkupljivači pšenice pokrenuli su inicijativu da se ona pri otkupu klasira u četiri razreda, što znači da bi postojale i četiri otkupne cijene i to na bazi postotka proteina, gdje bi se one pšenice ispod 10% proteina vodile pod stočnu pšenicu. Takav model poticanja kvalitete, a ne količine, postoji u nekim članicama EU.

Padaju cijene ulja i šećera

Sudionici sastanka su izrazili zabrinutost zbog stanja prerađivačke industrije koja se suočava s naglim padom cijene finalnih proizvoda, prije svega ulja i šećera, što će u konačnici utjecati na cijene otkupa poljoprivrednih kultura. No, kako situacija u Ukrajini utječe na cijene, predviđa se da će ipak doći do povećanja.

Prošle je godine iz Hrvatske izvezeno 56.000 tona soje i 43.000 tona suncokreta koji su prerađeni u stranim preradbenim pogonima, što je gotovo polovina hrvatske proizvodnje tih kultura. Matija Brlošić, predsjednik HPK izjavio je kako je to velika nelogičnost jer smo soju primjerice, mogli pretvoriti u sačmu i prodati hrvatskim poljoprivrednicima za puno nižu cijenu od one koju će oni morati platiti.

Cijena šećerne repe formirat će se nakon kampanje

Osječka šećerana je ugovorila proizvodnju šećerne repe na ukupno 8.500 ha, od čega 6.000 ha u Hrvatskoj, a ostalo u Mađarskoj i Srbiji. U Šećerani razmišljaju i o promjeni dosadašnjeg modela otkupa šećerne repe koja je bila jedina poljoprivredna kultura koja je imala i po godinu dana ranije poznatu otkupnu cijenu. Prema novom modelu otkupa, osječka šećerana proizvođačima bi jamčila određeni iznos za repu, konačna otkupna cijena bila bi poznata nakon završetka kampanje, a ovisila bi i o kretanju cijena šećera na tržištu. Zasad, otkupna cijena još uvijek nije formirana.

Čepinska uljara, koja djeluje u sklopu Žito grupe, planira ugovoriti proizvodnju suncokreta na 13.000 do 15.000 ha, koju kreditira u repromaterijalu u iznosu od 3.600 kn/ha. Za sada je interes proizvođača za sjetvu dobar. Cilj je osigurati što više sirovine kako bi što više iskoristili 150.000 tona preradbenih kapacitete tvrtke. Lani su preradili ukupno 80.000 tona uljarica.

Petrokemija mjeri najmanju potrošnju gnojiva u posljednjih 20 godina

Predstavnik Petrokemije na sastanku je izjavio kako u tvornici ima dosta zaliha mineralnih gnojiva, jer je lani potrošeno najmanje u posljednjih 20 godina. I to, kako je istaknuto, unatoč činjenici da su bile povećane sjetvene površine. Cijena mineralnih gnojiva lani u jesen snižena je od 10 do 18%, a naknadno za još nekoliko postotaka. Do daljenjega ta tvornica ostaje u državnom vlasništvu, jer nitko nije dao obvezujuću ponudu.

Očekivana proizvodnja najzastupljenijih usjeva

• kukuruz 78.000ha
• soja 16.000ha
• suncokret 15.000ha
• šećerna repa 12.000ha

Foto: depositphotos.com