• Strna žita
  • 28.12.2018. 07:30

Ukupno i produktivno busanje - što su i zašto su važni?

Stručnjaci objašnjavaju da ne daju svi izdanci, koji se formiraju u procesu busanja, stabla s klasovima, tako da razlikujemo opće ili ukupno busanje (svi formirani izdanci) i produktivno busanje.

Foto: Pixabay / curmet
  • 665
  • 69
  • 0

Busanje kod strnih žita predstavlja formiranje izdanaka iz podzemnih koljenaca stabla, što je poseban način grananja. To grananje se odvija u takozvanom čvoru busanja, koji se najčešće nalazi na 1-3 centimetara ispod površine zemljišta. Iz čvora izbijaju bočni izdanci i sekundarni korijeni, koji čine žiličast korijenov sustav. Čvor busanja je životni centar svake biljke i s njegovom fiziološkom aktivnošću je povezana životna sposobnost cijele biljke. Ukoliko čvor busanja ugine zbog nepovoljnih uvjeta, ili ga povrijede štetnici, dolazi do uginuća cijele biljke.

Busanje staje kada tempratura padne ispod 6°C i prijeđe 20°C

Na brzinu i jačinu busanja osim klimatskih uvjeta utječu i kvaliteta sjemena, vrijeme i dubina sjetve, veličina hranjivog prostora, aeracija zemljišta i mineralna ishrana. Busanje prestaje kada tempratura padne ispod 6°C i kada pređe 20°C. Diplomirani inženjer ratarstva i povrćarstva Milica Popadić ističe da je važno naglasiti da ne daju svi izdanci, koji se formiraju u procesu busanja, stabla s klasovima, tako da razlikujemo općte ili ukupno busanje (svi formirani izdanci) i produktivno busanje.

Broj produktivnih stabala je 2-3

Produktivno busanje podrazumijeva broj izdanaka po biljci koji donose klas i ono se povećava ukoliko ima dovoljno vlage i hranjivih tvari pred vlatanje. Broj produktivnih stabala se kreće u prosjeku 2-3 što uglavnom ovisi od sorte i uvjeta busanja, a naročito od dubine sjetve i gustoće biljaka. Ako su sorte s visokim produktivnim busanjem, tada treba regulirati količinu sjemena prema preporuci proizvođača. Jako busanje u sušnim uvjetima može biti negativno, zato što se za formiranje sekundarnih izdanaka troši mnogo vode i hranjivih tvari na račun glavnog stabla što dovodi do smanjenja prinosa. Također, u vlažnim uvjetima pojačano busanje može dovesti do smanjenja prinosa uslijed povećane gustoće usjeva i polijeganja. Prema obliku, buseni mogu biti ležeći i rastresiti, uspravni i zbijeni, kao i prelazne forme ova dva oblika busanja.

Određivanje koeficijenata ukupnog i produktivnog busanja

Kod strnih žita osnova za opredjeljenje treba biti broj produktivnih vlati (koje nose klas) po m2, koji za većinu sorti pšenice treba biti u granicama 500-700. Treba računati na to da suvremene sorte pšenice imaju koeficijent produktivnog busanja 1,5-2,5, pogotovo u nešto rijeđem sklopu i pri optimalnoj sjetvi.

Evo jednog praktičnog primjera:
U jesen se izbroji broj biljaka po m2 = 500
Na proljeće se izbroji broj prezimjelih biljaka = 400
U fazi vlatanja izbroje se sva stabla = 580
U fazi sazrijevanja izbroje se svi klasovi = 480

Koeficijent ukupnog busanja jednak je broju svih stabala koji je podijeljen s brojem prezimjelih biljaka, to jest 580/400=1,40.
Koeficijent produktivnog busanja dobiva se dijeljenjem broja svih klasova s brojem prezimjelih biljaka ili iskazano matematički 480/400=1,20.


Tagovi

Busanje Strna žita Žitarice Milica Popadić Ukupno busanje Produktivno busanje Klas Vlaga Hranjive tvari


Autor

Marinko Tica

Marinko Tica

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Osobito je zainteresiran za teme i zbivanja u agraru, a zamjenik je urednika na Agroklubu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi