Troškovi sušenja kukuruza nekad prepolove zaradu

Svjetska proizvodnja kukuruza iz godine u godinu raste, a posljednjih nekoliko desetljeća se povećala za pet puta. Riječ je o jedinoj biljci koja donese iznad milijardu tona prinosa godišnje.

Zasijan na 250 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta, kukuruz je dominantna kultura i u Hrvatskoj. Na slavonskim poljima berba se polako bliži kraju, a kišovita rana jesen nije pogodovala radovima. Prema riječima Mile Pavičića iz Alilovaca, koji je ovu kulturu posadio na 50 hektara, proljeće je bilo povoljno za razliku od ljeta.

"Došla je suša u vrijeme ljetnog perioda i nanijela je dosta štete na proljetnim kulturama, da bi sad u jesen došle kiše koje nam prekidaju radove. Sad nam ona, barem mjesec dana, ne treba da sve obavimo", rekao je Pavičić.

Prinos 6,8 tona po hektaru

"Bez obzira o kojoj se ratarskoj kulturi radi, smanjeni su urodi upravo zbog suše, odnosno zbog nedostatka vlage. Zrno nije dovoljno napunjeno pa je malo sitnije", rekao je Ivan Han iz Savjetodavne službe Podružnice Požeško-slavonske županije. Sušna godina odrazila se na prinos. Prema ranim procjenama Državnog zavoda za statistiku, u odnosu na prošlu godinu, prirod kukuruza smanjen je za gotovo 22% i iznosi 6,8 tona po hektaru.

"Prva parcelu koju smo vršili je na lakom pjeskovitom tlu, gdje je kukuruz ostao mali i nikakav i tu je prinos tri tone. Da bi 50-ak metara dalje, na parceli gdje je kvalitetnija zemlja, prinos bio oko osam tona, a vlaga je 19,7. Taj prinos je solidan, s obzirom na to kakva je godina bila", ističe Pavičić.

U toplim godinama gotovo uvijek nastaju i veći problemi u borbi sa štetnicima nego bolestima.

Troškovi sušenja visoki

Većinu ratarskih kultura bitno je izvršiti na vrijeme i dobro procijeniti postotak vlage kako se plodovi ne bi trebali dosušivati.

"Kod kukuruza to nije slučaj. Proizvođači uglavnom sade kasnije hibride. Uvijek je vlaga tu iznad 18 ili 20 posto ili čak 26 posto. Nama bi trebala vlaga od 13 do 14 posto da se ne mora dosušivati. Kukuruz je uvijek povećane vlage, a kada je pravi rok za berbu, najvećim dijelom to diktira sam hibrid", pojašnjava Han.

"Tempiramo vršidbu u vrijeme kad se vlaga spusti na neku optimalnu razinu da nam troškovi sušenja budu što manji. Tako je kod kukuruza, soje i gotovo svih proljetnih kultura koje beremo u jesen", priča Pavičić. Stoga se, ako je kukuruz pretkultura za ozime žitarice, preporučuje se sadnja ranijih hibrida zbog manje vlage i troškova sušenja.

Otkup će biti siguran, no brine cijena

Prosječna otkupna cijena kukuruza u listopadu prošle godine iznosila je 0,79 kn/kg što je zabilježeni višegodišnji minimum. Iako je o ovogodišnjoj otkupnoj cijeni još uvijek rano govoriti, ratari se nadaju većem iznosu. Prema riječima proizvođača, 80 ili 90 lipa za kilogram kukuruza je mali iznos, ali otkup za ovu kulturu je siguran.

"Kada je riječ o prodaji i plasmanu, mislim da to nikome nije problem. Problem je naplata i ono što ostaje na kraju kad se dogode nekakve loše vremenske prilike kao što su tuča i suša. Svakakvih nedaća se zna dogoditi koje donose gubitak u proizvodnji", istaknuo je Pavičić.

Foto: screenshot/youtube.com