Teško je stanje u poljoprivredi, ali tko stvarno želi i voli nešto, naći će način za ostvariti cilj, kaže ovaj ratar, otac troje djece koji želi da barem jedno nastavi taj posao.
Tomislav Lovković iz Tenje kod Osijeka bavi se poljoprivredom od malih nogu i odmah nam kaže da vjeruje kako ova grana gospodarstva nikad neće izumrijeti jer treba prehraniti sve brojnije stanovništvo i proizvesti hranu za životinje. Kvalitetna hrana dobra je preventiva i lijek za ljudsko tijelo te se, smatra, treba posvetiti kvalitetnijoj proizvodnji i ne pribjegavati što većoj zaradi od poljoprivrede.
Ovaj slavonski ratar na Zelenom polju u okolici Osijeka, ove godine planira posijati 32 hektara kukuruza, 35 hektara soje, 12,5 hektara pšenice i 3 hektara proljetnog ječma.
Na pitanje je li koristio EU fondove u poljoprivredi za investicije, odgovara niječno i to zbog nemogućnosti dobivanja potrebnih bodova u raspisanim natječajima, ali da bi se rado prijavio za sufinanciranje ukoliko ga se uputi na natječaj u kojem zadovoljava kriterije.
Vjetar u leđa, navodi Tomislav, dao bi mu prije svega skladišni prostor i više zemlje, a kaže da natječaji za zakup ili prodaju zemljišta kasne već dugo. Prima poticaje kao i drugi poljoprivrednici u Hrvatskoj i Europi, te smatra da su izravna plaćanja mjera i alat Europske unije, ali da bi više bi volio da ima kvalitetniju cijenu nego poticaje.
"Bodove na EU natječajima nisam mogao postići prije svega zbog dobne granice, a mala je razlika između uspjeha, prolaza i ne prolaza, tako da jednostavno sve što radim financiram iz vlastitog prihoda“, kaže Lovković.
Kada su u pitanju mladi i poljoprivreda, drži da su EU fondovi za mlade dobra stvar, ali tvrdi da problem njihova manjka nije riješen ako im damo novac za pokretanje posla, a kasnije im ne omogućimo normalne uvjete za život.
Njegova poruka mladima je da se ne boje raditi, a volio bi kada bi barem jedno od njegove troje djece nastavilo s poljoprivredom.
Poljoprivreda ne mora značiti stotine hektara, ona može i biti i par tisuća kvadrata plastenika pod određenim specifičnim kulturama, a vezano za proizvodnju zdrave hrane. Naša prehrana uveliko utječe na naše zdravlje, postoji veliko tržište za zdravu hranu, znanje je jako dostupno i treba samo, što kažu ljudi, zavrnuti rukave i raditi.
Treba se promijeniti kolektivna svijest, kaže ovaj Slavonac, da bi krenulo na bolje, da se cijeni taj proizvod, ljudi se okrenu više prema proizvodnji hrane bilo to ratarstvo, stočarstvo ili neki drugi oblik poljoprivrede i samo tako ćemo moći onda kvalitetno napredovati.
"Ako nemamo razvijenu kolektivnu svijest nažalost neće biti niti neke velike poljoprivrede, jer mi smo mali, a dolaze veliki igrači izvan Hrvatske koji imaju pik na našu zemlju zbog njene kvalitete“, zaključuje Tomislav Lovković.
Pogledajte više u video prilogu:
Tagovi
Autor
Cijene dušičnih i fosfornih gnojiva padaju na svjetskom tržištu
Rusija zauzima europsko tržište pšenice - konkurencija bez presedana
Lemken predstavio Solitair DT sijačicu s 32 reda i radnog zahvata četiri metra
Koliko gusto sijati kukuruz i o čemu to ovisi?
